Politička nestabilnost koju su uzrokovale napetosti između Sjeverne Koreje i Zapada uzrokovala je rast vrijednosti finansijskih instrumenata koji tradicionalno predstavljaju sigurna utočišta u nesigurnim vremenima.
Cijena zlata je u zadnja dva mjeseca porasla 11%, a u trenutku pisanja analize na platformama “Admiral Marketsa” unca zlata na spot tržištu košta 1.337 USD.
Zlato je tradicionalno negativno korelirano sa dionicama na razvijenim tržištima, a pogotovo s američkim akcijama.
Kad referentni dionički indeksi padaju, cijena zlata raste, a vrijedi i obrnuto.
Najvažniji američki indeksi su samo na korak od rekordno visokih vrijednosti, a situacija je slična i na razvijenim evropskim berzama. Budući da su neki od tih indeksa u posljednjih desetak godina porasli više od 250%, raste vjerovatnoća korekcije ili čak potpunog okreta trenda, do čega bi došlo u slučaju nove globalne recesije.
Upravo u recesijama i krizama cijena zlata ima tendenciju velikog rasta. Kratkoročno, do nastavka rasta cijene zlata može dovesti politička nesigurnost u Evropi.
Naime, krajem ovog mjeseca održavaju se izbori u Njemačkoj, a početkom oktobra referendum o nezavisnosti Katalonije. Ukoliko dođe do poraza Angele Merkel i/ili odluke Katalonaca o napuštanju Španije, moglo bi doći do pada poverenja u održivost EU i rasta vrijednosti zlata i ostalih plemenitih metala. Skandali američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i njegov odnos sa dijelom Republikanske stranke, mogu uzrokovati nepovjerenje u funkcionisanje američke vlade, što je još jedan razlog za ulaganje kapitala u sigurna utočišta.
Osim sa akcijama, kretanje cijene zlata je pozitivno korelisano i s kursem američkog dolara. Kad američki dolar slabi, cijena zlata raste, a važi i obrnuto.
Budući da je u posljednjih nekoliko mjeseci američki dolar oslabio u odnosu na većinu ostalih valuta, ne iznenađuje istovremeni rast cijene zlata. Većina analitičara i investitora na Forex tržištu trenutno očekuje privremeno jačanje dolara od nekoliko odsto, a to bi moglo dovesti do pada cijene zlata.
Drugi argument za pad cijene zlata je očekivani smjer monetarne politike centralnih banaka. Naime, sve važnije centralne banke na svijetu trenutno najavljuju podizanje kamatnih stopa u bliskoj budućnosti.
To znači da su uvjerene da će se privredna situacija popravljati, a u dobrim privrednim vremenima cijena zlata ima tendenciju da pada. Analitičari “Admiral Marketsa” smatraju da je moguć privremeni pad cijene zlata zbog očekivanog rasta kursa dolara od nekoliko odsto, ali nakon toga će se rast vjerovatno nastaviti.
Naime, najvažnija centralna banka na svijetu je s podizanjem kamatnih stopa krenula preko više od godinu dana, a to nije dovelo do značajnijeg pada cijene plemenitih metala. Čini se da je pad cijene posljednjih godina bio prevelik, te da interes za posjedovanjem zlata ponovo stabilno raste. Ukoliko se pojavi strah od previsoke inflacije, moglo bi doći do značajnijeg porasta cijene ovog plemenitog metala.
