Povećanje minimalne i prosječne zarade i posljedično tome povećanje penzija samo je jedna od desetine mjera planiranih Fiskalnom strategijom. Sve mjere su usmjerene na povećanje standarda građana, ali i unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede, navodi Ministarstvo finansija.
“Poreska reforma koja podrazumijeva smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, koja će koštati 180 – 200 miliona eura – apsolutno je održiva i fiskalno neutralna jer će se finansirati iz niza kontramjera predviđenih Fiskalnom strategijom, koje će omogućiti rast prihoda koji u konzervativnom scenariju iznose 240 miliona eura. Dakle, značajno više od neophodnog za finansiranje ove reforme, što znači da nema „rupe“ u Fondu PIO već je obezbijeđeno stabilno finansiranje”, navodi Ministarstvo.
Ujedno, dodaju, Fiskalna strategija ne predviđa povećanje opštih stopa: PDV-a, poreza na dohodak, poreza na dobit i sl.
“Vodeći se opreznim pristupom pri planiranju prihoda u srednjoročnom okviru, kod kompenzacionih mjera Ministarstvo finansija nije kalkulisalo prihode od legalizacije nelegalno izgrađenih objekata, oduzimanja nelegalno stečene imovine i slično, a što se očekuje”, ističu u saopštenju.
Prema njihovim riječima, dvije minimalne zarade od 600 i 800 eura (prosječno 700 eura), u zavisnosti od stručne spreme zaposlenog, rezultat su zahtjeva reprezentativnih predstavnika poslodavaca u okviru obaveznog socijalnog dijaloga koji je vođen na temu ove reforme.
“Time se došlo do optimalnog modela koji omogućava rast zarada svih zaposlenih, a ne samo zaposlenih u javnom sektoru, čemu smo imali prilike da svjedočimo. Ova reforma je zbog toga inkluzivna i pozitivna – za zaposlene i penzionere, kao i za poslodavce, uz očuvanje pune makroekonomske i fiskalne stabilnosti”, dodaju u Ministarstvu.
U dijelu izrečenih sumnji na račun finansiranja penzionog sistema još jednom, radi građana napominju da povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije ne zahtijeva reformu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja niti uvođenje drugog penzionog stuba.
“Sve penzije, kao i do sada finansiraće se isključivo preko Fonda PIO. Do smanjenja penzija neće doći već do njihovog povećanja i to isključivo zahvaljujući projektovanom rastu prosječne zarade”, uvjeravaju iz Ministarstva.
Sve reforme predviđene Fiskalnom strategijom za period 2024 – 2027. fiskalno su održive, uvjeravaju iz Ministarstva, čemu svjedoči suficit tekuće budžetske potrošnje projektovan u periodu 2024 – 2027. godine.
“To znači da se zadovoljava „zlatno pravilo“ da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, a Crna Gora postaje država sa najmanjim troškovima na rad u Evropi”, dodaje seu saopštenju.
Stabilnost javnih finansija prioritet je Ministarstva finansija, što, navode, dokazuju i ostvareni rezultati u ovoj godini.
“Suficit budžeta za od januara do kraja juna.Prihodi budžeta veći od planiranih u periodu januar – jun 2024. za 78 miliona eura”, ističe Ministartsvo.
Nema, poručuju, zaduženja za ovu reformu kao što nije bilo ni pri povećanju minimalne penzije u januru ove godine.
“Pozajmice će biti korišćene isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata”, saopšteno je.
Dalje navode da je zabilježena realna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu od 4,4 odsto jedna od najvećih u Evropi.
“Najniža stopa nezaposlenosti do sada od 11,9 odsto”, zaključuje se u saopštenju.
