Iako se ljetnje turistička sezona zahuktala, na površinu su isplivali brojni stari problem, pa turisti i ovog ljeta nose nimalo lijepe slike iz naših primorskih gradova. Haos na tivatskom aerodromu, problemi sa urednim snabdijevanjem strujom i vodom, gužve u saobraćaju, čekanje u kolonama, smeće tamo gdje mu nije mjesto, dio su i ovogodišnje turističke “ponude”.

Kako se sve pomenuto održava dugoročno na naš turizam, ko je napravio propuste, šta se moralo a nije uradilo i šta moramo mijenjati kako gosti radije ne bi birali zemlje regiona za odmor, za Portal Analitika govori član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore, Dragan Purko Ivančević.

On ukazuje da se bez elementarnih uslova kao što su voda i struja ne može ni živjeti a kamoli odvijati turistički promet. Ističe i da je riječ o problemima koje je trebalo riješiti prije sezone, jer su to stvari za koje se podrazumijeva da funkcionišu.

“Ako pak ne funkcionišu zalud nam hoteli sa pet zvjezdica, najbolja izletišta i restorani, turističke agencije… Sve će to da devalvira”, upozorava Ivančević.

Napominje da se u svakoj turističkoj destinaciji znaju desi problemi, ali ovoliko njih rezultat je, kaže, loše i neadekvatne pripreme destinacije, kojom se ne upravlja i gdje ne funkcioniše destinacijski menadžement.

Gubimo visikoplatežnu klijentelu 

Crna Gora se ne može pohvaliti ni dobrim avio-vezama sa svjetskim metropolama, a nerijetko putnike nakon slijetanja na naša dva aerodorma sačeka nova muka – kako do željenog odredišta stići brzo.

“Ako nijesmo u stanju da pripremimo sezonu tako da jedan transfer od aerodrome do odredišta za odmor ne traje duplo duže nego let od bilo koje evropske destinacije, onda sigurno ne možemo da računamo na kvalitet i klijentelu koja treba da nam pokrene sve ono što zovemo prodaja u kući-državi, a to je ta vanpansionska prodaja i potrošnja, koja je sada jako loša. Sve to za rezulat ima niskoplatežnu klijentelu koju sada imamo a sve zbog kvaliteta destinacije i ovakvog odnosa prema pripremama sezona, uređenju turističkih mjesta i koncepciji ponude”, ističe Ivančević.

Pojašnjava da za posljedicu imamo gubitak visokoplatežne klijentele.

“Ona je prešla kod naših sjevernih susjeda a u posljednje vrijeme se seli prema našim južnim susjedima. Nama ostaje ova koja voli da prođe dan sa jednim pizza parčetom, coca-colom i suvenirom od pet eura”, napominje Ivančević.

Građevinske mašine i turisti ne idu zajedno 

Prema njegovim riječima, ako ubuduće želimo da konstituišemo bilo kakav kvalitet moraćemo, kako ističe, da obezbijedimo potpuno drugačiju strategiju razvoja turizma i upravljanjem turističkim prometom.

“Da neko ko upravlja destinacijom garantuje da se na jednom istom mjestu neće nalaziti bageri, građevinske mašine i turisti. Jer oni jedni druge isključuju. Važno je da se gradi, da se investira, ali je isto tako važno da se zna da jedan turista koji je bukirao aranžmane najamanje očekuje da provodi odmor sa mašinama”, poručuje Ivančević.

Kaže i da je osnova u kvalitetnom upravljanju turizmom.

“Da bismo upravljali turizmom, moramo imati odgovornije ljude koji su zaduženi za unutrašnju i spoljnu politiku, a prije svega politiku u turizmu”, podvlači Ivančević.

Potrebne hitne promjene u upravljanju turizmom 

Sagovornik Analitike je stava i da se kod nas kvanitetu daje prednost u odnosu na kvalitet.

“Mi smo napravili takvu koncepciju. Oduševljavamo se da nam jednom dnevno dođe 6.000 ljudi u Boku, kruzerima, koji su inače jako loši potrošači. Ne kažem da ne treba, ali u svakom slučaju pretjerano je zarobljavanje Boke sa turistima sa kruzera u jednodnevnim izletima, koji zaustave kompletan turistički i ukupni život u Boki. To devalvira sve one napore da u Boku dovedemo kvalitetnu klijentelu koja će da konzumira dobre objekte, ona ostrvska i turistička naselja koja su u međuvremenu izgrađena”, pojašnjava Ivančević.

On ukazuje da na nivou države destinacijski menadžment nije razvijen.

“Mora biti razvijen do nivoa da se kaže Koliko u jednom danu može da dođe toliko putnika u Boku, jer oni u tom slučaju mogu da imaju dobar servis i ne zatvaraju turistički život na tom području, a svakako ne određuju koncepciju ponude”, navodi Ivančević.

Institucije ne reaguju na apele privrednika 

Problemi u našem turizmu su, podvlači sagovornik, brojni, a s druge strane stava je da nemamo institucija i političke volje da se problemi rješavaju.

“U Odboru za turizam i ugostiteljstvo PKCG svake godine na vrijeme identifikujemo probleme i sve elemente koji su opterećivali proteklu sezonu. Međutim, od kada je došla nova vlast, mi nijesmo imali prilike da sretnemo resornog ministra. To je prvi put da lideri u ugostiteljstvu i PKCG nijesu uspjeli da privole ministra da dođe i sasluša nas kako bismo u zajedničkoj akciji i strateškom, partnerstvu pokušali da riješe neke važne stvari za turizam”, kaže Ivančević.

Ističe i da su sredstva koja se opredjeljuju za turističku promociju – mala.

“Mi imamo neke institucije koje u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, solidno pokušavaju da rade svoj posao, ali NTO nema finansijskih potencijala da može da napravi bilo kakvu ozbiljnu akciju, da pokrene organizatore putovanja, avio-kompanije da se produži sezona”, ukazuje Ivančević.

Ističe da bi nadležni zajedno sa turističkom privredom mogli, kako kaže, da počnu da vode fer i jako tešku utakmicu na turističkom tržištu, prije svega Evrope, a onda i šire.

“Sada je ponuda na Mediteranu mnogo veća nego što je tražnja. Najbliže destinacije mnogo brže i bolje se razvijaju i stvaraju nam veliku konkurenciju, jer su u situaciji da ponude mnogo veći kvalitet za manju cijenu. Ako nešto brzo ne promijenimo i ne donesemo ozbiljnu strategiju, koje ćemo se pridržavati i u kojoj ćemo svi učestovati, mislim da nemamo šanse da tu utakmicu dobijemo”, poručuje Ivančević.

Ističe i da nadležni kada ocjenjuju uspješnost sezone samo “broje glave i noćenja”.

“Da bi se ocijenio kvalitet jedne sezone treba je prvo završiti a onda uključiti mnogo elemenata – od zadovoljstva gostiju do finansijskih efekata, pa onda statistički gledati koliko je ljudi došlo i koliko je to glava i noćenja”, napominje Ivančević.

Kategoričan je da je situacija u domaćem turizmu takva da bi trebalo proglasiti – vanredno stanje.

“Da imamo ozbiljan odnos prema turizmu i institucije koje se bave problemima turizma na patriotski način, onda bi to zasluživalo da se u ovom momentu proglasi vanredno stanje u ovoj oblasti, kako bi se neke stvari mnogo brže rješavale – od problema sive ekonomije i strukture ponude, do načina odvijanja sezone i sistema kako i na koji način da vratimo dužu sezonu i bolju klijentelu”, poručuje Ivančević.

Loša koncepcija smještaja

Ivančević ukazuje i da Crna Gora ima najlošiju strukturu smještajnih kapaciteta na Mediteranu, jer, kako navodi, imamo skoro 90 posto smještaja u komplementarnom dijelu, gdje je izražena siva ekonomija, a ni kapaciteti nijesu standardizovani za organizovanu prodaju.

“Moramo da dovedemo do toga da odnos komplementarnog i osnovnog smještaja bude kao na drugim destinacijama, pola-pola. Tek sa potpuno drugačijom uređenošću, počev od naših aerodroma kao osnovnih recepcija, destinacije koja je u turističkom i saobraćajnom smislu ostrvo, do svih ostalih komunikacija unutar zemlje koji su neophodni, možemo da kažemo da je destinacija organizovana i da ima kvalitet”, kaže Ivančević.

Sagovornik Analitike naglašava i da moramo više plasirati domaće proizvode.

“Ako turizam pustimo da živi sam od sebe, a da ne pokreće ljudske resurse i proizvodnju u sopstvenoj državi onda turističaka destinacije nama ono da je “porijeklom iz Crne Gore”. Ako hoćemo da razvijamo i vraćamo na tržište Made in Montenegro, tj. crnogorski proizvod onda moraju da dominiraju domaći ljudski resursi, hrana i svi ostali artikli koji su vezani za Crnu Goru a koje je moguće plasirati kroz turizam”, zaključuje Ivančević.

Izvor: Portal Analitika