Tek manje od jedan posto hrvatskih hotelskih kapaciteta može se zaista smatrati luksuznim. Poslovni rezultati im, pak, dvostruko nadmašuju hrvatski prosjek, a ponuda je na nivou najboljih na Mediteranu, kaže za FORBES Hrvatska Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu, koji je objavio studiju o poslovanju najluksuznijih mediteranskih hotela.

Luksuzni segment najbrže se oporavio od pandemijskih uticaja. Najveće luksuzne hotelske kuće potpuno su se vratile na nivoe na kojima su poslovale 2019. godine. Oporavku je značajno doprinjeo porast cijena koje su skočile za 5 do 30 posto, no popunjenost kapaciteta još uvijek je 16 do 19 posto slabija u odnosu na predpandemijski period, pokazala je nedavno objavljena analiza konsultantske firme BlueRock.

Partner u BlueRocku Emanuel Tutek za FORBES Hrvatska ekskluzivno je uporedio rezultate tog istraživanja s hrvatskim tržištem.

Pojasnio je da su od 500 mediteranskih hotela s pet zvjezdica izdvojili 40 najboljih po kriterijumu da im je prosječna realizovana cijena (ADR) viša od 400 evra te da su kvalifikovani u luxury i ultra-luxury segmentu. Provjerili su za svakoga od njih kakvu ponudu imaju i da li zaista odgovaraju tom opisu.

U te primjere izvrsne prakse uvršteno je i pet boutique hotela iz Hrvatske.

“Navedene kriterijume zadovoljavaju samo Villa Dubrovnik, San Canzian, Ikador, Meneghetti i Alhambra. Oni su na nivou najboljih na Mediteranu, no ukupni kapacitet im nije veći od 200 soba. U tu grupu može se uvrstiti i Grand Park hotel Rovinj koji ima kapacitet oko 210 soba, no oni nisu u uzorku”, kaže Tutek.

Navodi pritom šokantan podatak kako se s ukupnim kapacitetom koji procenjuju na manje od 600 soba vrhunskog luksuza dolazi do toga da one ne čine ni jedan posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj koji obuhvataju oko 65 hiljada soba.

“U Hrvatskoj bi svi hotelijeri rekli da su njihovi hoteli luksuzni. Ima ih još, izuzev ovih nabrojanih koji spadaju u ono najbolje iz naše ponude. Oni su lijepi, o njima se piše, ali njihovi rezultati ne zadovoljavaju kriterijume performansi i ponude međunarodnih hotelskih brendova na nivou luxury i ultra-luxury. Istra je poznata po tome, ali čak ni u Istri nema deset luxury hotela s pet zvjezdica. Luksuzni segment u Hrvatskoj je u poređenju s mediteranskim zemljama još uvijek u začetku”, tumači Tutek.

Kako se klasifikuju hoteli

Međunarodna profesionalna klasifikacija hotelskih brendova ima nekoliko kategorija – kreće od nivoa budget, economy, midscale i upper-midscale, što mogu biti hoteli s četiri+ zvjezdice.
Slede upscale hoteli koji mogu imati pet zvjezdica. U tu kategoriju spadaju Lone i Marriott.
Upper upscale sledeća je kategorija i tu se mogu uvrstiti JW Marriott hoteli. Nivo više su luxury hoteli čiji je predstavnik Ritz Carlton.
Najviši nivo su ultra luxury hoteli čiji su predstavnici Aman i Marriott Luxury Collection.

Finansijski pokazatelji

Prema podacima koje je FORBESU Hrvatska ustupio BlueRock, jaz između hrvatskih luksuznih hotela i onih mediteranskih jasno je vidljiv.

Prosečna realizovana cijena u hrvatskim luksuznim hotelima bila je prošle godine 426 evra, dok je u luksuznim hotelima drugih mediteranskih zemalja iznosila 726 evra. Drugim riječima, tamo je bila 41 posto viša.

Kada je riječ o popunjenosti kapaciteta, hrvatski hoteli bili su na istoj ravni kao i mediteranski konkurenti sa stopom zauzetosti hotela od 41 posto.

Međutim, razlika je ponovo osjetna kad se posmatra godišnji prihod po sobi. U Hrvatskoj se on kreće oko 101.465 evra, dok je u mediteranskim zemljama 183.555 evra, čak 45 posto veći.

Tutek navodi primjer kako hoteli u ultra luxury segmentu imaju prosečne realizovane cijene i iznad 2000 evra. No, svaki takav hotel ima svoju individualnu priču i cijenu te im nema smisla pokušavati izračunati prosjek.

Iako možda po finansijskim rezultatima nisu uporedivi s luksuznim hotelima Mediterana, valja napomenuti kako su se luksuzni hoteli u Hrvatskoj posmatrani ovom analizom najbrže oporavili i najbolje radili.

Manje profitne marže i održivi turizam

Istraživanje je omogućilo i uvid kako se uz manje profitne marže luksuzni hoteli u Hrvatskoj ostvaruju dvostruko veći prihod od ostalih hotela.

“Prosječni prihod hotela s pet zvjezdica u Hrvatskoj je po sobi oko 50 hiljada evra, a pet hotela koje smo uvrstili u našu analizu ima preko 115 hiljada evra. Dakle, govorimo o sto posto većem prihodu, čak i s manjom profitnom maržom – hrvatski hoteli ciljaju EBITDA-u između 35 i 40 posto, a luksuznim hotelima taj je pokazatelj između 28 i 32 posto. Čak i tako imaju veću apsolutnu profitabilnost”, kaže konsultant.

Dodaje kako su to vrlo konkretni iznosi kojima se može platiti kvalitetan menadžment i kvalitetni radnici koji se mogu zaposliti cijelu godinu.

“To je održivi turizam gdje su ljudi zadovoljni, dobro plaćeni, rade u dobrom hotelu s dobrim gostima, razvijaju i inoviraju uslugu. Oni mogu živjeti tamo gdje rade i tako se razvija i lokalna sredina. To je ta održivost o kojoj bismo trebali pričati umjesto greenwashinga kojim nas se bombarduje. Za to im samo treba dvostruko veći prihod od ovog koji imaju danas”, kaže Tutek.

Iako ih je malo i čine manje od jedan posto ukupne smještajne ponude, u Hrvatskoj bi se kapaciteti zaista luksuznog smještaja već sljedeće godine mogli udvostručiti.

Partner BlueRocka navodi četiri projekta etabliranih hotelskih brendova koji dolaze u Hrvatsku.

“Otvorio se Keight hotel Curio Collection by Hilton u Opatiji. Sad je već pitanje dana kada će se na Cresu otvoriti Autograph Collection by Marriott. U izgradnji je i Marriott u Ićićima koji je takođe skoro gotov. Očekuje se i Four Seasons na Kuparima”, najavljuje Tutek.

Izvor: Forbes Hrvatska