To je priznanje generalnog direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dr Ngozi Okonjo-Ivela.

“Vidimo sve veći protekcionizam, neka podrivanja pravila WTO, a nešto od toga vodi fragmentaciji“, kaže ona za BBC.

“Globalna trgovina je zaista deo krvotoka za stvaranje otpornosti zemalja – a takođe i za podržavanje rasta, tako da smo zabrinuti zbog toga”.

Posljednjih njelja i mjeseci ove fragmentacije su došle do izražaja kada je EU uvela privremene tarife do 37,4 odsto na uvoz kineskih električnih vozila (EVs). To je uslijedilo nakon što su SAD u maju uvele 100 odsto carine na kineska električna vozila.

I Brisel i Vašington optužuju kinesku vladu da nepravedno subvencioniše svoj sektor električnih vozila, dozvoljavajući proizvođačima da izvoze automobile po nepravedno niskim cijenama i ugrožavajući radna mjesta na Zapadu.

Fer konkurencija je OK

Predsednik Bajden je takođe povećao uvozne takse na niz drugih kineskih proizvoda za koje je rekao da čine “industriju budućnosti”. To uključuje EVs baterije i minerale koje sadrže ćelije potrebne za pravljenje solarnih panela i kompjuterske čipove.

Evropski komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis kaže za BBC da Evropa ne želi da zatvori tržište za električna vozila.

“Pozdravljamo uvoz, pozdravljamo konkurenciju, ali ta konkurencija mora biti fer”, kaže on.

Prošle godine je obim globalne trgovine pao tek treći put u 30 godina, prema WTO. Kaže se da je pad od 1,2 odsto povezan sa višom inflacijom i kamatnim stopama, i predviđa se oporavak ove godine.

Međutim, ti faktori imaju svoje korijene u događajima koji nastavljaju da fundamentalno preoblikuju globalnu ekonomiju, objasnila je u nedavnom govoru prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Gita Gopinat.

Ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko godina, rekla bih, posebno kada su u pitanju globalni trgovinski odnosi, nijesmo vidjeli još od kraja Hladnog rata”, dodala je.

“Poslednjih nekoliko godina imali ste brojne šokove, uključujući pandemiju. Imali smo rusku invaziju na Ukrajinu, a nakon ovih događaja, sve više zemalja širom svijeta rukovode se ekonomskom sigurnošču i zabrinutošću za nacionalnu bezbjednost pri određivanju sa kim trguju i u koga ulažu”, rekla je ona.

To utiče na zemlje koje su udaljene poput Perua, Gane i Vijetnama, jer sve više moraju da biraju između jačanja ekonomskih veza sa zapadnim silama ili osovinom Kina-Rusija.

“Takođe smo zabrinuti zbog rastuće fragmentacije koju vidimo u podacima o trgovini”, kaže dr Okonjo-Ivela iz WTO. “Primjećujemo da trgovina između blokova istomišljenika raste brže”.

“Svijet će ovo skupo platiti”

Ona upozorava da će “svijet skupo platiti” ako nastavi ovim putem. Istraživanje WTO je procenilo da ta cijena iznosi čak 5 odsto kompletne svjetske ekonomije, dok MMF sugeriše da bi to moglo da bude bliže 7 odsto ili 7,4 biliona dolara izgubljene proizvodnje na duži rok.

Uvođenje carina na električna vozila kineske proizvodnje od strane EU prati porast njihovog izvoza u Evropu u posljednjih nekoliko godina. Izvoz je skočio sa 1,6 milijardi dolara u vrijednosti u 2020. na 11,5 milijardi dolara prošle godine, prema jednoj studiji, koja kaže da sada čini 37 odsto ukupnog uvoza električnih vozila u EU.

BYD, Geely and SAIC su neki od kineskih proizvođača električnih vozila za koje se kaže da su imali koristi od pomoći vlade vrijedne milijarde dolara.

Poslije mnogo godina podrške kineskim kompanijama za električna vozila više nije potrebna ta pomoć, kaže Jens Eskelund, predsjednik Privredne komore Evropske unije u Kini.

“Oni su danas jednostavno veoma konkurentni po svojim uslovima. Mislim da je uvođenje tarifa simptom da nešto nije u ravnoteži”

Kada je riječ o širim odnosima, Eskelund kaže da je “zapanjujuće” da je od 2017. obim robe koju je EU prodala Kini pao za oko trećinu, iako kineska ekonomija stalno raste.

Pozivajući se na kineska ograničenja oko pristupa tržištima za kompanije u inostranstvu i stroge bezbjednosne propise, on dodaje:

“Mislim da je pošteno reći da je Evropa i dalje znatno otvorenije tržište za kineske kompanije, nego obrnuto. I to je očigledno nešto što treba da se promijeni”.

Nedavno istraživanje Privredne komore EU pokazalo je da članovi imaju najniže poverjenje za ulaganje u Kinu.

Sve ovo dolazi u trenutku kada EU pokušava da smanji svoju ekonomsku zavisnost od Kine.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je prošle godine opisala potrebu da se “uklone rizici, a ne da se obustave” odnosi sa Kinom.

Zabrinutost Brisela uključuje Peking koji koristi osetljivu tehnologiju u vojne svrhe i njegovu podršku Rusiji dok Putin nastavlja svoju ofanzivu u Ukrajini.

Kompanije uključujući Ikeu, Nike i Apple takođe pokušavaju da postanu manje zavisne od Kine.

Dok EU i Kina treba da vode razgovore o potencijalnim tarifama za električna vozila, kineski državni mediji su izvijestili da se razmatraju recipročne mjere na robu iz EU, uključujući svinjetinu, konjak i luksuzne automobile.

Klimatske promjene i rat

Međutim, postoje i druge prepreke za rješavanje problema globalne trgovine, uključujući dve najvažnije arterije za kretanje robe širom svijeta.

Naime, ove godine zvaničnici Panamskog kanala morali su da smanje broj brodova kojima je dozvoljeno da prođu ovim plovnim putem. To se dogodilo zbog nedostatka padavina za punjenje jezera koje “hrani” kanal.

U međuvremenu, Suecki kanal je praktično odsječen zbog tekućih napada Hutskih pobunjenika na komercijalne brodove u Crvenom moru. Saobraćaj kroz kanal smanjen je za 90 odsto, saopštila je logistička firma Kuehne+Nagel.

Rolf Haben Jansen, izvršni direktor njemačkog brodarskog giganta Hapag-Loyd, kaže da ovaj poremećaj znači da su stope koje njegova firma naplaćuje porasle između 30 i 40 odsto.

Dok su troškovi dostave mali dio maloprodajnih cijena, Haben Jansen kaže da se “ovi dodatni troškovi na kraju prenose na potrošače”. To bi na kraju moglo da dovede do povećanja inflacije baš u trenutku kada centralne banke pokazuju znake da je drže pod kontrolom.

To bi bilo “štetno za potrošače”, kaže dr Okonjo-Ivela iz WTO.

Uprkos svim tenzijama, ona kaže da je trgovina pokazala znake otpornosti i dodaje da njena organizacija može da pomogne zemljama da riješe svoje razlike.

U međuvremenu, dr Okonjo-Ivela priznaje da će neka pravila WTO morati da se promijene kako bi se odgovorilo na izazov klimatskih promena.

“Čvrsto verujem da neka od naših pravila globalne trgovine moramo da razmotrimo”, kaže ona.

“Kada su postavljena, pre nekoliko decenija, nijesmo se suočavali sa vrstom prijetnji klimatskih promjena sa kojima se danas suočavamo”.

Što se tiče povećane upotrebe “zaštitinih carina”, ona dodaje:

“Nadamo se da se neće ponoviti ono što smo vidjeli 1930-ih. Imali smo uzvratne carine, a odatle je sve krenulo nizbrdo i – svi su izgubili”.

“Tako da se nadam da više nikada nećemo ući u takvu eru”.

Izvor: Euronews.rs