Brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, smatraju u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Britanski cable.co.uk je nakon analize podataka koje je prikupila istraživačka grupa M”Lab, nedavno objavio istraživanje prema kojem Crna Gora ima najsporiji internet od svih zemalja bivše Jugoslavije i nalazi se na 71. mjestu liste od 189 zemalja.
U crnogorskim telekomunikacionim kompanijama smatraju da su rezultati ovog istraživanja vrlo uopšteni.
“EKIP smatra da brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, već je u skladu sa trendovima na tržištu elektronskih komunikacija, tako da su korisnicima u Crnoj Gori na raspolaganju sve elektronske komunikacione usluge kao i u zemljama regiona i Evrope”, kazao je Pobjedi izvršni direktor EKIP”a Darko Grgurović.
On tvrdi da operatori u Crnoj Gori, putem različitih tehnologija, korisnicima nude širok dijapazon paketa sa različitim brzinama pristupa internetu, od kojih su pojedine definisane kao brzi i ultra”brzi pristup internetu, a na korisnicima je da shodno svojim potrebama odluče koje će brzine pristupa internetu koristiti. Tehnologija
“Elektronske komunikacione mreže i elektronska komunikaciona infrastruktura u Crnoj Gori omogućavaju da se za pružanje elektronskih komunikacionih usluga primjenjuju najsavremenije tehnologije. Zavisno od tehnologije putem koje se pruža usluga, operatori u Crnoj Gori nude različite brzine pristupa internetu. Korisnicima se putem ADSL”a nude maksimalne brzine do 20 megabita u sekundi (Mb/s), putem WiMAX”a do 20 Mb/s, a putem priključka sa optičkim vlaknima (FTTx) i kablovskih distributivnih sistema (KDSHFC) brzine pristupa internetu do 100 Mb/s”, rekao je Grgurović.
Iz Ministarstva ekonomije je nedavno saopšteno da Crna Gora se, prema posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016″2017, Svjetskog ekonomskog foruma, kada je u pitanju tehnološka spremnost, koja je jedan od 12 stubova Izvještaja o globalnoj konkurentnosti, nalazi na 52. mjestu od 138 zemalja, sa indeksom 4.6. Iza Crne Gore se nalazi Makedonija na 61. mjestu, Srbija na 70. mjestu, Bosna i Hercegovina na 76, dok su ispred nas Slovenija na 35. mjestu I Hrvatska na 47. mjestu.
“Kada je u pitanju internet propusnost (kb/s/korisnik), koja je u okviru tehnološke spremnosti, Crna Gora se nalazi na 35. mjestu (izvor: International Telecommunication Union, ITU World Telecommunication/ICT Indicators Database). Iza Crne Gore se nalazi Hrvatska na 49. mjestu, Bosna i Hercegovina na 61, Makedonija na 63. mjestu, Srbija na 90. mjestu, dok je ispred nas Slovenija na 20 “, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Grgurović je podsjetio da je ADSL do skoro u Crnoj Gori bila najzastupljenija tehnologija za pristup internetu.
“Međutim zbog rastućih potreba korisnika i pojave mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža, putem kojih se mogu ostvariti veće brzine pristupa internetu, broj korisnika ADSL priključaka iz godine u godinu opada”, izjavio je Grgurović.
On dodaje da je 2011. godine 78 odsto korisnika interneta imalo ADSL priključak, a samo pet procenata korisnika priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža.
“Trenutno 48 odsto korisnika koristi priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDS-HFC mreža, a 45 odsto korisnika koristi ADSL priključak. Imajući u vidu da se putem mreža sa optičkim vlaknima mogu ostvariti brzine pristupa i do 1 Gb/s, intenzivan razvoj ovih mreža u Crnoj Gori i znatno povećanje ove vrste priključaka smatramo izuzetno važnim za dalji razvoj tržišta elektronskih komunikacija i društva u cjelini” ,poručio je Grgurović.
On je naveo da internet servis provajderi u Crnoj Gori u svojim fiksnim mrežama, samostalno ili u okviru paketa vezanih usluga, nude različite internet pakete u kojima se brzine pristupa internetu kreću i do 100 Mb/s.
Do 2020. ultra brzi internet koristiće pola crnogorskih domaćinstava Grgurović je naveo da je Strategijom razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine definisano da je kao jedan od osnovnih preduslova za dalji društveni i privredni razvoj Crne Gore, odnosno tranziciju prema digitalnom društvu, potrebno obezbijediti dostupnost širokopojasnog pristupa.
“Do 2018. godine osnovnim širokopojasnim internet pristupom treba da bude pokriveno 100 odsto stanovništva, dok je Strategijom predviđeno da do 2020. brzi širokopojasni internet pristup (30 Mbit/s ili više) treba da pokriva čitavo stanovništvo Crne Gore”, rekao je Grgurović.
Pobjeda
