Nacrtom izmjena Zakona o bankana kojije savjet Centralne banke usvojio protekle sedmice, uvedena je obaveza bankarima da donose i redovno ažuriraju planove oporavka.
Nacrti ovog i Zakona o sanaciji banaka uskoro će se naći na javnoj raspravi.
Banke i sanacija
“Predloženim rješenjima u izmjenama Zakona o bankama uređuje se način obezbjeđivanja finansijske pomoći u okviru bankarskih grupa i propisuju mjere takozvane rane intervencije. Cilj te intervencije je oporavak banke, radi izbjegavanja potencijalne sanacije ili stečaja”, kazali su Pobjedi iz CBCG.
Nacrtom zakonom o sanaciji predviđeno je formiranje sanacionog fonda, ali i kompletan postupak i instrumenti sanacije.
“Predloženo rješenje omogućava da se nad bankom za koju se utvrdi da propada ili će vjerovatno propasti sprovede postupak sanacije, uz prethodni uslov da se za to utvrdi javni interes. Kroz primjenu postupka sanacije ublažava se štetni uticaj na finansijsku stabilnost, štite se javna sredstava, u smislu da se oslanjanje na javnu finansijsku pomoć svede na najmanju moguću mjeru, a takođe se štite sredstva i imovina klijenata banke. Negativne efekte sanacije će, prvenstveno, snositi akcionari banke i drugi vlasnici instrumenata njenog kapitala. U krajnjem će troškove snositi i određene kategorije povjerilaca banke, bez tereta po budžet, odnosno poreske obveznike”, objasnili su iz CBCG.
Za osnivanje sanacionog fonda sredstva će se obezbjeđivati iz doprinosa banaka. Novac bi se koristio kao finansijska podrška sprovođenju instrumenata sanacije.
“Postoji veći broj instrumenata koji se mogu primijeniti prema banci u sanaciji prodaja dijela imovine i obaveza banke, formiranje banke za posebne namjene, takozvane dridž banke, prenos dijela imovine na posebni subjekt za upravljanje tom imovinom, kao i instrument interne sanacije. Metoda se bira u zavisnosti od konkretnog slučaja i pripremljenog plana sanacije”, ističu iz CBCG.
Posljedica sanacije banke, kako kažu, može biti smanjenje vrijednosti ili otpis akcijskog kapitala, kao i konverzija instrumenata kapitala i određenih potraživanja povjerilaca u akcije banke u sanaciji, čime se poboljšava kapitalizovanost banke i obezbjeđuje održivost.
Direktive
Zakon je, kažu, baziran na propisima EU, konkretno Direktivi o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju banaka. U ove zakone su ugrađene evropske direktive o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicionih društava 2014/59/EU. Na pitanje da li je prije koncipiranja ovih zakonskih rješenja konsultovano Udruženje banaka iz CBCG su saopštili da su oni u neposrednoj komunikaciji, prezentovali bankama najbitnije novine i infomacije o obavezama banaka koje proizilaze iz predloženih zakonskih rješenja.
“U okviru predstojeće javne rasprave i kroz druge vidove komunikacije koju CBCG redovno održava sa bankama, detaljnije će biti razmotrena sva predložena rješenja i svi aspekti uticaja na bankarski sistem. Krajnji cilj je očuvanje finansijske stabilnosti. U slučaju izmjena zakona o bankama i o sanaciji banaka, radi se o primjeni evropskih direktiva i standarda, koji ne ostavljaju prostor za nacionalna izuzeća, već predstavljaju direktnu obavezu iz procesa pristupanja”, navode iz banke.
