Stara berzanska mudrost kaže da ima smisla prodati dionice u maju i vratiti se na tržište na jesen. No ove godine takva taktika za sada ne pali. Tehnološki indeks Nasdaq skočio je gotovo sedam odsto u maju, što je njegov najveći mjesečni porast ove godine.

Prošle su sedmice njujorški berzanski indeksi krenuli nešto niže, no to nije pokvarilo sliku cijelog mjeseca u kojem je S&P 500 porastao 4,8 odsto, a tehnološki Nasdaq 6,9 odsto. Pravilo da se u maju treba povući s tržišta (“Prodaj u maju i odlazi”), budući da se rast ne očekuje do jeseni, stoga za sada ne vrijedi.

Bikovska kretanja posljedica su lijepe dobiti američkih korporacija u prvom tromjesečju i ekonomskih podataka koji su, iako Fed odgađa početak smanjenja kamata, sasvim solidni. Ne treba naglasiti da nijesu svi sektori u pozitivnom trendu. Berzovni indeks prevozničkih kompanija na novom rekordu čeka od novembra 2021. godine. Ove godine njegova je vrijednost skliznula za pet odsto, što ukazuje na određene probleme u privredi. Aviokompanije su uvrštene  u indeks prevozničkih kompanija (cijena dionice American Airlinesa prošle sedmice srušila se 17 odsto zbog objave manje dobiti), željezničkih operatera, špediterskih kompanija…

Ono što se događa na Wall Streetu mora se shvatiti i kroz prizmu predsjedničkih izbora. Joe Biden će učiniti sve da gospodarstvo ne sklizne u recesiju, ne zanima ga izuzetno visok budžetski deficit (više od šest odsto lani u vrijeme dobrog privrednog rasta) i javni dug koji je izmakao kontroli. Ali sve mu to ne pomaže puno. Prema najnovijoj anketi instituta Harris za britanski list The Guardian, 56 odsto Amerikanaca vjeruje da je privreda u recesiji, 72 odsto vjeruje da će inflacija nastaviti rasti, a gotovo polovina (49 odsto) vjeruje da je S&P 500 ove godine pao, iako je realno dobio dobrih 11 odsto, a lani 24 odsto. Čak 49 odsto ispitanika smatra da je stopa nezaposlenosti najveća u posljednjih 50 godina, iako je u stvarnosti manje od četiri odsto i među najnižima u modernoj povijesti.

Ako ostanemo pri dugu, to naravno nije problem samo SAD-a. Globalni dug svih subjekata narastao je s prošlogodišnjih 307 na 315 triliona dolara, objavio je Institut za međunarodne finansije.

Dug preduzeća iznosi 164,5 triliona, državni dug 91,4 biliona, a dug domaćinstava 59,1 triliona. Istovremeno, IIF upozorava da dug raste najbrže od Drugog svjetskog rata.

“Drugo tromjesečje zaredom dug raste, uglavnom na račun tržišta u razvoju, gdje ukupni dug već iznosi rekordnih 105 biliona dolara, 55 biliona dolara više nego prije deset godina”, navodi IIF u svom tromjesečnom izvještaju.

Među razvijenim prvredama najzaduženiji su Japan i SAD. U poređenju s BDP-om, dug u razvijenim privredama uglavnom je blago smanjen nego u zemljama u razvoju (Kina, Indija, Meksiko…) porastao je na rekordnih 257 odsto BDP-a.

Proteklih dana objavljeni su neki važni makroekonomski podaci. Inflacija u eurozoni u maju iznosila je 2,6 odsto na godišnjem nivou, što je više nego u aprilu (2,4 odsto). Riječ je o prvom ovogodišnjem povećanju, a većina ne očekuje da će Evropska centralna banka sniziti kamatnu stopu u četvrtak na sjednici u junu. U SAD-u će morati pričekati. Aprilski indeks cijena izdataka za ličnu potrošnju (PCE) porastao je za 0,3 odsto na mjesečnom i 2,7 odsto na godišnjem nivou u skladu sa očekivanjima. Privredni rast u SAD-u iznosio je samo 1,3 odsto u prvom kvartalu nakon posljednje revizije, a ne 1,6 odsto.

Japanska centralna banka nakon dvije godine ponovo je intervenisala na deviznom tržištu, nakon što je u aprilu vrijednost skliznula na najniži nivo u posljednje 34 godine. Ministarstvo finansija potvrdilo je da je između 26. aprila i 29. maja potrošilo 9,79 triliona jena (62 milijarde dolara) na intervenciju, što je očito trebalo oslabiti američku valutu u odnosu na japansku.

Izvor: Seebiz/Siniša Malus