Formiranje kamatne stope za klijente zavisi od više faktora koji zajedno utiču na cijenu koju će klijent na kraju platiti za pozajmljeni novac.

Za potrebu ove teme, uprostićemo prilično kompleksnu temu kreiranja kamatne stope i navešćemo tri glavna faktora koja kompanije moraju imati u vidu kada razmišljaju o zaduživanju, a koji imaju direktni uticaj na kamatnu stopu. To su:

Kao što se može pretpostaviti, bolji rejting kompanije i kvalitetnija sredstva obezbjeđenja utiču pozitivno na smanjenje kamatne stope. U najvećem broju slučajeva, kraći rokovi otplate takođe čine zaduživanje povoljnijim, jer su i izvori za finansiranje kratkoročnih kredita značajno jeftiniji od dugoročnih kreditnih linija koje banke koriste za dugoročna finansiranja.

Za početak ćemo se fokusirati na kreditni rejting kompanije, sagledati koji pokazatelji utiču na računanje kreditnog rejtinga i zašto je bitno upravljati profitabilnošću u cilju jeftinijeg zaduživanja.

Kako se računa kreditni rejting kompanije?

U svijetu postoji na desetine prihvaćenih agencija za računanje kreditnog rejtinga. Svega tri svjetski poznate rejting agencije drže 95% tržišta pruženih usluga u ovoj oblasti. To su Standard&Poor’s, Moody’s i Fitch. Ove tri agencije dodjeluju rejtinge državama, institucijama i velikim korporacijama, što je od ogromnog značaja za sve učesnike na tržištu kapitala.

Kreditne institucije same za sebe imaju na raspolaganju više pristupa u mjerenju kreditnog rizika i mogu razviti sopstvene alatke i metodologije kojima će mjeriti izloženost kreditnom riziku, odnosno riziku da dužnik neće izmiriti svoje finansijske obaveze.

Kreditni rejting kompanija se formira kako na osnovu finansijskih izvještaja, tako i na osnovu nekih informacija kao što su:

Ipak, najveću težinu u računanju  rejtinga kompanije imaju finansijski pokazatelji dobijeni iz finansijskih izvještaja koji se u Crnoj Gori predaju nadležnom organu Poreske uprave.

Koji finansijski pokazatelji kompanije se koriste prilikom računanja kreditnog rejtinga?

Iako se skale kreditnih rejtinga razlikuju od institucije do institucije, pokazatelji koji se uzimaju u obzir prilikom analize boniteta ili kreditnog rejtinga kompanije su gotovo isti. Ne postoji međunarodno usvojena klasifikacija pokazatelja, ali možemo reći da se mogu podijeliti u pet kategorija:

Shodno tome, kreditne institucije mogu rangirati kompanije u nekoliko kategorija kao npr. na skali od 1-10 ili od A do F. Svaka od ovih kategorija sa sobom nosi određen stepen kreditnog rizika izmjeren na bazi  empirijskih podataka.

Svaki od finansijskih pokazatelja daje objašnjenje o nivou uspješnosti kompanije u određenoj oblasti.

Bilo da se radi o bruto, operativnoj ili neto profitabilnosti, možemo zaključiti da je kategorija profitabilnosti od krucijalne važnosti prilikom ocjene funkcionisanja kompanije, jer utiče i na pokazatelje koji nisu vezani samo za bilans uspjeha.

Kako poslovanje u sivoj zoni utiče na cijenu zaduživanja kod banaka?

Privredna društva u Crnoj Gori su dužna da jednom godišnje dostavljaju Poreskoj upravi između ostalog finansijske izvještaje i poresku prijavu poreza na dobit. Pored problema koji poslovanje privrednika u sivoj zoni pravi javnim finansijama, problem u srednjem roku osjećaju i sami privrednici i to zbog cijene i mogućnosti zaduživanja koje im je potrebno za rast biznisa. Pravilno finansijsko izvještavanje i prikazivanje realne neto dobiti značajno povećava šanse za dobijanje pozitivnog odgovora na zahtjev za finansiranja, a takođe pozitivno utiče i na kamatnu stopu.

Za potrebe naše analize uticaja profitabilnosti na kreditni rejting, a posljedično i na kamatnu stopu, u tabelama koje slijede su dati pojednostavljeni prikaz pozicija iz bilansa stanja i uspjeha koje su potrebne za računanju gore navedenih najbitnijih finansijskih pokazatelja. Kroz dva scenarija veće i manje profitabilnosti, vrlo lako ćete moći da uporedite prednosti i mane upravljanja profitabilnošću.

Vrlo je bitno reći da ne postoje propisane vrijednosti koeficijenata koje bi bile zadovoljavajuće za sve kreditore, te su iste stvar internih odluka banke. Međutim, određene pravilnosti su zajedničke svim kreditorima i stoga ih valja imati u vidu tokom poslovanja kao i zaključivanja finansijskih izvještaja. Stoga možemo reći da:

Kako to izgleda u praksi? Prikazivanje stvarne profitabilnosti

Scenario 1

Na skali od 1 do 10 gdje 1 predstavlja najbolji rejting, kompanija ABC d.o.o.(na primjer) u Scenariju 1 ima rejting 5. Bilježi se solidna neto dobit, sa tekućim sredstvima koji prevazilaze kratkoročne obaveze i uz koeficijent zaduženosti od 3.86x* (*x – godina potrebnih za otplatu ukupnog finasijskog duga) što ostavlja mogućnost da se kompanija dodatno zaduži.

Scenario 2

U Scenariu 2 na skali od 1 do 10 kompanija ABC d.o.o.  ima rejting 8. Odmah se da primijetiti da je prikazan manji prihod, koji ne prati pad troškova u istom procentu. Kao posljedicu imamo manju neto profitabilnost, manji koeficijent kapitala i dodatno kratkoročno zaduženje koje u pojednostavljenom scenariju treba da nadoknadi manjak izvora finansiranja. Koeficijent zaduženja NetFinDebt/EBITDA je značajno porastao i to preko nivoa prihvatljivog, dok je koeficijent likvidnosti na granici prihvatljivosti. Sve navedeno čini da kompanija koja je prijavila 20% manje svojih stvarnih prihoda u navedenim okolnostima teško može obezbijediti kreditiranje banaka.

U slučaju da banke ipak pokažu interesovanje za finansiranje, kamatna stopa koja treba da odrazi i rizik finansiranja će biti sigurno veća nego prosjek na tržištu, a zahtijevaće se i relativno veća vrijednost kolaterala. U takvim okolnostima treba napraviti detaljnu kalkulaciju svih troškova koje zaduženje iziskuje, te ocijeniti rentabilnost dodatnog zaduženja.

Analiza oba scenarija

Za kraj ćemo napraviti analizu dodatnog zaduženja kompanije za potrebe unaprjeđenja biznisa ulaganjem u osnovna sredstva koja će povećati kapacitete i sagledati zahtjev sa aspekta Scenaria 1 i 2. Polazimo od pretpostavke da kompaniji treba kredit pod sljedećim uslovima:

U Scenariu 1, klijent sa dodatnim zaduženjem dolazi na vrijednost koeficijenta NetFinDebt/EBITDA od 4.85x (*x – godina potrebnih za otplatu ukupnog finasijskog duga) što se smatra prihvatljivom zaduženošću. Za potrebe računanja troška kamate, a imajući u vidu procijenjeni rejting kompanije, primijenićemo kamatnu stopu od 5%. U tom slučaju klijent će tokom navedenog perioda platiti 28.000 EUR kamate.

U Scenariu 2, klijent sa dodatnim zaduženjem dolazi na vrijednost koeficijenta NetFinDebt/EBITDA od 7.75x (*x – godina potrebnih za otplatu ukupnog finasijskog duga) što se smatra velikom zaduženošću, te može biti prihvatljivo jedino u izuzetnim situacijama kada biznis model opravdava veliku zaduženost u odnosu na aktivnost kompanije. Ukoliko predmetna zaduženost bude prihvaćena od strane određenog kreditora, kamatna stopa će u postojećim okolnostima u Crnoj Gori biti 3-4 procentna poena veća od projektovane u prvom scenariju, te će troškovi kamate biti 20-30.000 EUR veći.

Efekti pravilnog izvještavanja su posebno vidljivi u slučajevima većih kreditnih zaduženja, jer se pozitivna razlika u plaćenoj kamati mjeri desetinama hiljada eura tokom perioda otplate kredita. Sa druge strane, ušteda u manje plaćenom porezu na dobit imajući u vidu podsticajnu stopu poreza na dobit od 9% može biti svega nekoliko hiljada eura.

Pravilno finansijsko izvještavanje je sastavni dio kulture poslovanja i posebno će biti u fokusu u narednim godinama kako se Crna Gora bude približavala članstvu u Evropskoj uniji. Benefiti pravilnog upravljanja profitabilnošću nemaju efekat samo na veći povrat investicije vlasniku, već omogućavaju firmi nesmetan pristup izvorima finansiranja i zaduženje po povoljnijim uslovima.

Kultura poslovanja svakako podrazumijeva i konstantnu komunikaciju menadžmenta kompanije, računovodstva i bankarskog savjetnika, te se preporučuje konstantna razmjena najnovijih finansijskih izvještaja i informacija vezanih za poslovanje. Na taj način će bankarski savjetnik mnogo bolje moći da prezentuje kompaniju nadležnim nivoima odlučivanja, a kompanija će za uzvrat dobiti pouzdanog partnera koji razumije njene potrebe i obezbjeđuje podršku u svakodnevnim aktivnostima.

Autor: Dušan Žunić –  zamjenik direktora Sektora privrede u Erste banci

Izvor: blog Erste banke