Na evropskim berzama u petak ujutro cijene dionica su pale drugi dan zaredom, a pod najvećim je pritiskom energetski sektor zbog pada cijena nafte.
STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je oko 10,30 sati u minusu 0,3 posto, nastavivši pad drugi dan zaredom.
Londonski FTSE indeks bio je oko 10,30 sati na gubitku 0,25 posto, na 7.319 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,30 posto, na 12.350 bodova, a pariški CAC 0,35 posto, na 5.134 boda.
Ulagače je pokolebao jučerašnji pad cijena dionica na američkim berzama, pri čemu su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli između 0,7 i 1 posto.
Bila je to posljedica slabijih nego što se očekivalo pokazatelja s američkog tržišta rada, što navodi na zaključak da se tržište rada ′hladi′.
Podaci sami po sebi nisu zabrinjavajući, s obzirom da se u SAD-u bilježi rast zaposlenosti već godinama i da je dosegnuta gotovo puna zaposlenost.
Međutim, u srijedu je objavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da se sve više funkcionera američke centralne banke ne slaže oko smjera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 posto.
Negativno na tržišta utiču i znatne oscilacije cijena nafte. Juče su ojačale nakon podataka da su prošle nedjelje u SAD-u zalihe sirove nafte i benzina pale više nego što se očekivalo. No, taj je rast bio kratkog vijeka, pa su već jutros cijene oštro pale.
Tako je na londonskom tržištu cijena barela skliznula 1,2 posto, na 47,55 dolara, pa je jutros pod najvećim pritiskom energetski sektor.
Premda su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste, a to je glavni razlog nestabilnosti cijena nafte. Od početka godine cijene nafte pale su više od 16 posto.
I na azijskim berzama cijene dionica jutros su blago pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica ove nedjelje izgubio 0,6 posto.
Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks jutros oslabio 0,3 posto, na 19.929 bodova, dok je u cijeloj nedjelji skliznuo 0,5 posto.
