Banke u Srbiji stanovništvu naplaćuju više od 260 naknada, a kada se ovom spisku dodaju i one koje plaćaju male, srednje i velike kompanije, kao i poljoprivrednici, dobija se impozantan spisak od skoro 500 raznoraznih provizija.
Prema podacima Agencije za privredne registre, banke su prošle godine na ime raznih naknada i provizija naplatile ukupno 51 milijardu dinara. Kada se od toga oduzme skoro 16 milijardi dinara provizija koje su banke imale kao trošak, dobija se neto rezultat od 35,3 milijarde dinara čiste zarade od raznih naknada.
Kamate – osnovni izvor prihoda
Ipak, kamate i dalje ostaju osnovni izvor prihoda za bankare. U 2016. su u to ime banke od privrede i građana naplatile nešto više od 152 milijarde dinara, dok su one same platile 28 milijardi dinara kamata. Tako je čista zarada banaka na kamatama iznosila 123,8 milijardi dinara.
Sve banke imaju obavezu da na jasan način iskazuju troškove koje imaju klijenti. Ne postoji isti tarifnik, a svaka ima neku svoju posebnost kada je riječ o provizijama koje obračunava. Tako će vam negdje naplatiti čekove koje niste realizovati, a negdje SMS obavještenja, slanje prve, druge, treće opomene, neopravdanu reklamaciju… Širok i raznolik spisak.
Poslednjih godina primijetan je pad kamatnih stopa, a da bi zaradu nadomjestile, banke su rješenje našle u rastu provizija i širenju dijapazona onog što od svojih usluga naplaćuje građanima.
“Banka čini sve da zaradi gdje god to može. I ukoliko ne reagujete na rast provizije, ona će neosjetno povećavati naknade. Zato savjet, kad god vam povise iznos naknade, mijenjajte banku. Takođe, nemojte da pristajete i na uslovljavanja, kao što je, primjera radi, slučaj da banka uslovljava uzimanje dugoročnog kredita korišćenjem najskupljeg paketa usluga vezanih za tekući račun”, kaže za “Blic” Dušan Uzelac sa portala “Kamatica”.
U Narodnoj banci Srbije ističu za “Blic” da je od ključnog značaja da potrošači razumiju naknade koje im se naplaćuju, kako bi mogli da uporede ponude različitih pružalaca platnih usluga i donesu odluke o tome koji platni račun, odnosno koja platna usluga na najbolji način zadovoljava njihove potrebe.
“Poređenje između naknada ne može se izvršiti u uslovima kada pružaoci platnih usluga koriste različitu terminologiju da bi ponudili manje-više istu vrstu usluga. Baš zato, standardizovana terminologija, zajedno sa jasno iskazanom naknadom i informacije predstavljene u dosljednom formatu koji će pokriti najreprezentativnije usluge vezane za plaćanje, mogu pomoći potrošačima da razumiju i uporede naknade i naprave odgovarajući izbor. Posljedično, kada potrošač bude mogao da bez većih teškoća uporedi naknade različitih pružalaca platnih usluga, biće i u prilici da promijeni svog pružaoca platnih usluga za nekog drugog”, ukazuju u NBS.
Centralna banka radi na pripremi zakonskog rješenja kojim će se detaljnije urediti pravila koja se odnose na transparentnost i uporedivost naknada koje se naplaćuju a odnose se na platne računima, pravila o zamjeni platnog računa i olakšavanje prekograničnog otvaranja računa za potrošače nakon pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.
Izvor: Kamatica
