Svi priželjkuju finansijski stabilnu starost, ali malo ko će je vidjeti ako se osloni na novac koji im slijedi ako ispune uslove za državnu penziju, kažu stručnjaci. Broj ulagača u privatne penzione fondove je 220.714 korisnika, što znači da u prosjeku u Srbiji svaki deseti zaposleni ulaže u privatne penzije. Podaci govore da se imovina ovih fondova, kao i broj korisnika, stalno povećava, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri su oni isplativi za građane.
Kako vas starost ne bi pitala – gdje vam je bila mladost, osiguravajuća društva i pojedini stručnjaci preporučiće vam da dio mjesečnih prihoda uložite u privatne penzione fondove.
A sve je više onih koji se odlučuju za ovu vrstu ulaganja, jer je prema analizi Narodne banke Srbije , na kraju četvrtog kvartala prošle godine u fondove uplatilo 220.714 korisnika, što je 2,4 odsto više od na kraju 2022. Broj korisnika je u stalnom porastu, ali i imovina privatnih fondova, koja je u istom periodu porasla za 11,5 odsto, pa je imovina fondova na kraju prošle godine iznosila 53,8 milijardi dinara.
U izvještaju se navodi i da je prosječna starost korisnika dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju četvrtog kvartala bila oko 48 godina, a prosječan iznos akumuliranih sredstava na računima članova koji su do sada uplatili najmanje 272.000 dinara. Najviše korisnika je u starosnoj kategoriji od 40 do 49 godina (76.189).
A da se roditelji odlučuju da na ovaj način “obezbede” svoju decu govori i podatak da je 212 korisnika sredstava od devet i mlađih godina, dok je broj korisnika od deset do 19 godina iznosi 545, prema podacima NBS.
Inflacija je pojela štednju?
Od februara prošle godine maksimalni neoporezivi iznos penzijskog doprinosa iznosio je 7.529 dinara. Iako je u izveštaju centralne banke navedeno da je aktiva na kraju četvrtog kvartala 2023. godine iznosila 53,8 milijardi dinara, što predstavlja skok od 11,5 odsto u odnosu na kraj 2022. godine i rast od 2,7 odsto u odnosu na kraj prethodnog kvartala. , prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna inflacija u 2023. godini iznosila je 12,1 odsto, što ukazuje na nizak realni rast imovine fondova, prenosi Bloomberg Adria.
Da je inflacija pojela ušteđevinu slaže se i Dušan Uzelac sa sajta “Kamatica”, koji kaže za Euronews u Srbiji da je to tako jer se nagađalo da imaju “graničnu stopu prinosa”. Međutim, on ne misli samo da je inflacija izbrisala štednju, već je taj prinos uštedio naš novac.
“Ako je inflacija obezvrijedila prinos, barem je zadržala vrijednost tog udjela konstantnom. Dakle, jednačina za povećanje našeg udjela nije zadovoljena, ali je barem zadržana njena vrijednost, odnosno taj prinos je poništio inflaciju, koja je bolja od da je novac stajao na polici“, ističe on.
Da li se isplati?
Na kraju posmatranog perioda na tržištu ovih fondova i dalje su poslovala četiri društva za upravljanje – Generali, Raiffeisen Future, DDOR Garant i Dunav – koja su upravljala imovinom sedam dobrovoljnih penzijskih fondova, zatim pet posredničkih banaka, jednog posredničkog osiguravajućeg društva. i dvije kastodi banke, piše Bloomberg Adria.
Penzijski fondovi su novi na našem tržištu, ne u kalendarskom smislu, već po reakciji tržišta, kaže naš sagovornik, navodeći da ih većina i dalje doživljava kao nepoznate. “Penzijski fondovi su neka vrsta dopune te državne penzije, gdje imate te državne obračune koje imate sa svakom platom koja vam je obavezna, imate mogućnost da dio samostalno izdvojite na gomilu kojom upravlja taj penzioni fond i koji treba da obezbedi neki povratak i da poveća tu gužvu“, objašnjava Uzelac.
Kada je u pitanju investiciona struktura imovine fondova, ona se nije značajnije promijenila u odnosu na prethodni period, pa su tako najveće učešće imale državne obveznice, koje su činile 70,1 posto ukupne aktive, što je glavna zamjerka Fiskalni savjet kada je u pitanju poslovanje fondova.
“Ono što je ovdje loše, odnosno ono na što nemate kontrolu je – gdje će penzioni fond uložiti taj novac, da li će taj novac donijeti profit od 20 ili samo pet posto godišnje, da li će to biti dovoljno u odnosu na inflaciju koja je uvijek prisutna”, ističe naš sagovornik, navodeći da je riječ o indirektnom ulaganju, koje se zasniva na tome da li u potpunosti razumijete njihov model investicione platforme i da li posebno vjerujete tom modelu i investicionom fondu.
Izvor: Euronews.rs
