Vlada je ispostavila zahtjev za pozajmicom od Međunarodnog monetarng fonda (MMF), uprkos izjavama ministra finansija, Darka Radunovića, da izvršna vlast ne razmišlja o aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama, saopštila je potpredsjednik Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović.
Popović je na konferenciji za novinare navela da je, u skladu sa osnivačkim ugovorom MMF-a, obavljen monitoring ekonomske politike i pripremljen izvještaj koji je predstavljen Odboru direktora te institucije na razmatranje i odlučivanje.
“Prizivanjem MMF-a Vlada indirektno priznaje da je njeno vođenje ekonomske politike postalo neodrživo. Potrudiće se, naravno, da i budući aranžman sa MMF-om javnosti predstavi kao svoj novi reformski i uspješan poduhvat, ne mareći, pritom, što će takav način vođenja ekonomske politike dovesti do još većeg socijalnog raslojavanja i siromaštva”, rekla je Popović.
Ona je upozorila na probleme koje je konstatovala misija MMF-a, kao i na mjere koje su predložene za fiskalno prilagođavanje.
Popović smatra da bi građane Crne Gore trebalo da zabrine činjenica da bi prihvatanje preporuka MMF-a značilo i gubitak svih instrumenata makroekonomske i ekonomske samostalnosti.
“Od Crne Gore se traži smanjenje javne potrošnje, što znači da će prvi na udaru biti školstvo i zdravstvo, a smanjiće se broj zaposlenih u javnom sektoru i na taj način će se povećati socijalno raslojavanje i siromaštvo. Traži se povećanje poreza, akciza i ostalih naknada sa državnog i lokalnog nivoa. Dakle, MMF bi kontrolisao našu privredu i ekonomiju”, poručila je Popović.
Ona je navela da je upravo to razlog zbog kojeg je Radunović najavio restriktivniju javnu potrošnju i podizanje izvornih prihoda, jer su se sve Vladine mjere poklopile sa predloženim mjerama misije MMF-a.
Popović je upitala da li na taj način Vlada pokušava da od stručne i ukupne javnosti sakrije da su svi makroekonomski pokazatelji narušeni i da Crna Gora nema ekonomske snage da vodi ekonomiju bez pomoći.
Ona je podsjetil da je Radunović najavio povećanje poreskih stopa i akciza na cigarete, alkohol i negazirana pića, kao i uvođenje dvije stope poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Sadašnja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice bi se, kako tvrdi, dodatno umanjila, a uvećala bi se poreska stopa na ostale proizvode na koje se do sada primjenjivala jedinstvena niža stopa.
“Ono što je potpuno jasno je da nije ispunjen osnovni cilj fiskalnih mjera da se tekući izdaci državnog budžeta finansiraju iz tekućih prihoda, bez zaduženja, jer je činjenica da javni dug raste. Taj rast je posebno izražen za prva tri mjeseca ove godine”, kazala je Popović.
Ona je saopštila da kod takvog stanja stvari posebno zabrinjava izjava univerzitetskog profesora i bivšeg ministra za evropske integracije, Gordane Đurović, koja je, kako tvrdi Popović, umjesto kritičkog osvrta na vođenje tako pogubne ekonomske politike, utvrdila da je Crna Gora od sticanje nezavisnosti po pitanju ekonomskih prilika najviše napredovala u regionu.
Đurović je, kako je navela Popović, kao pokazatelj koristila visinu javnog duga i upoređivala ga sa javnim dugom evropskih i zemalja u okruženju.
Ono što je Đurović, prema riječima Popović, prećutala je da se taj ekonomski pokazatelj ne može koristiti kao reper napredovanja ili nazadovanja ekonomije jedne zemlje, jer struktura privrede i budžetske potrošnje nije ista kod svih ekonomija.
“Crna Gora se zadužuje za finansiranje javne potrošnje i refinansiranje postojećih obaveza što nas razlikuje od gotovo svih zemalja iz okruženja u negativnom smislu”, zaključila je Popović.
CdM
