Slovenački državni holding (SDH) i uprava Nove Ljubljanska banke objavili su u danas pismo o namjeri za početak prodaje dionica najveće slovenačke bankarske grupe potencijalnim investitorima preko inicijalne javne ponude dionica (IPO), što je prvi korak u proceduri njene postupne privatizacije.
Započeti postupak prodaje najmanje 50 posto dionica NLB-a odobrili su nadzorni odbor banke i SDH, a ponuda će trajati do sredine idućeg mjeseca, objavljeno je u namjeri prikupljanja ponuda preko sistema Ljubljanske berze, gdje su iznijeti i glavni podaci o banci.
Kako je planirano, javna ponuda za kupovinu običnih dionica NLB-a i potvrda o vlasništvu NLB-a aktiviraće se nakon očekivanog početka kotiranja njene dionice na Ljubljanskoj berzi (LJSE) i Londonskoj berzi i prezentacije ponude u Evropi i Americi potencijalnim investitorima.
Grupa NLB ima 356 poslovnica, od čega 113 u Sloveniji, a ostale u Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu, u Sloveniji na području kreditnog poslovanja ima tržišni udio od 23,9 posto, a kad je riječ o depozitima 25,3 posto i najveća je slovenačka banka, u 100-postotnom vlasništvu države.
Bilans banke iznosio je na kraju prošle godine 12,090 milijardi eura, a zadnje je tri godine poslovala s dobiti, što je nastavljeno i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kad je realizovala 82 miliona eura dobiti.
Budući da je svoju najveću banku 2013. godine zbog njenih loših kreditnih plasmana sanirala i dokapitalizirala budžetskim sredstvima, Slovenija se obvezala da će državni udio u njoj smanjiti na jednu četvrtinu, kako se zadnja dokapitalizacija ne bi smatrala nedozvoljenom pomoći države, suprotnoj pravilima konkurencije na finansijskom tržištu.
Evropska komisija prošle nedjelje je odobrila produženje rokova za privatizaciju banke, pa će prema planu polovina državnog vlasništva biti prodata do kraja ove, a još četvrtina dionica do kraja iduće godine.
Slovenački mediji navode kako za vladu sadašnjeg premijera Mire Cerara privatizacija NLB-a koju je Evropskoj komisiji obećala ranija premijerka Alenka Bratušek predstavlja “tvrd orah” jer se banka smatra sistemskom bankom i strateškim interesom države zbog čega je ne bi trebalo prodavati stranom kapitalu, a upitno je i koliko za nju država u sadašnjem trenutku može dobiti. Vlada, kako prenose mediji, cilja na to da bi za 75 posto dionica banke mogla dobiti oko jedne milijarde eura, u okviru njene računovodstvene vrijednosti, što neki smatraju nerealnim.
Do privatizacije dolazi u teško vrijeme za Cerarovu vladu koja je u zadnjoj godini svog redovnog mandata.
Cerarovu vladu opozicija optužuje da ništa ne čini kako bi se otkrile malverzacije i krivci za loše kredite koje je banka davala u godinama prije nego što je upala u gubitke, što je rezultiralo potezom države iz 2013. godine, kad je banka dokapitalizovana s više od 1,5 milijarde eura, a pitanje tzv. “bankarske rupe” izazvale lošim kreditnim plasmanima istražuje i parlamentarni komitet, pa bi to moglo biti i jedno od važnih pitanja uz predizbornoj kampanji.
