Crna Gora ima velike mogućnosti na raspolaganju kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, kao što su hidropotencijal ili solarna energija, koje bi trebalo više koristiti, smatraju u Crnogorskom komitetu Međunarodnog savjeta za velike električne mreže (CG KO CIGRE).

Predsjednik CG KO CIGRE, Milutin Ostojić, kazao je da kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, onda se prvenstveno misli na obnovljive alternativne izvore energije.

“Sve države u Evropskoj uniji (EU) su u značajnoj mjeri iskoristile svoj hidropotencijal izgradnjom velikih, srednjih ili malih hidroelektrana. Slična je situacija i u regionu. Kod nas je iskorišćeno svega 20 do 25 odsto raspoloživog hidropotencijala. Od 1976. godine kada je puštena u pogon hidroelektrana (HE) Piva u Crnoj Gori nije izgrađena nijedna HE, niti neki drugi značajniji obnovljivi izvor energije”, rekao je Ostojić agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima, velike mogućnosti su na raspolaganju.

“Tako na primjer, Crna Gora je izložena direktnoj solarnoj radijaciji između 1,5 hiljada i dvije hiljade sati godišnje, što daje procjenu godišnje radijacije između 3,5 i 4,5 kWh/m2, pa čak i do osam kWh/m2 dnevno u ljetnjem periodu. To znači da primorski i centralni dio Crne Gore ima solarnu radijaciju uporedivu sa Grčkom i južnom Italijom”, kazao je Ostojić.

On je dodao da Podgorica raspolaže sa solarnom energijom od oko 1,6 hiljada kWh/m2 godišnje, što je više od bilo kog grada u jugoistočnoj Evropi, pri čemu je prava šteta što se taj resurs apsolutno ne koristi.

Takođe, Ostojić smatra da je energija vjetra značajni izvor energije koji Crna Gora treba da koristi.

“Dva velika obnovljiva izvora energije u Crnoj Gori su HE Perućica i Piva, koje prosječno proizvode godišnje oko 1,7 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije. Ranije je izgrađeno devet malih elektrana koje se danas mogu svrstati u obnovljive alternativne izvore energije, koje godišnje proizvode oko 21 GWh”, podsjetio je Ostojić.

U zadnje tri do četiri godine su zaključeni ugovori o koncesiji za izgradnju 37 mHE. Ukupna instalisana snaga mHE je oko 82,5 MW, a planirana godišnja proizvodnja oko 268 GWh. Od tih 37 mHE završena je izgradnja samo sedam, koje su počele da proizvode električnu energiju. Ukupna instalisana snaga izgrađenih mHE iznosi oko 14 MW, a planirana godišnja proizvodnja je oko 50 GWh. Ostalih vrsta obnovljivih alternativnih izvora energije u Crnoj Gori još nema.

On je, govoreći o korišćenju obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori u narednom periodu, kazao da država ima kvalitetne prenosne kapacitete sa državama u okruženju.

“Povezivanje sa Italijom preko podmorskog kabla snage hiljadu MW učiniće Crnu Goru značajnim energetskim čvorištem. Smatram da tu mogućnost treba na pravi način iskoristiti, tako da država i građani osjete boljitak od realizacije raspoloživih energetskih potencijala. Treba nastojati da se privuku strani invenstitori, jer od Elektroprivrede (EPCG), iskreno rečeno, ne očekujem značajnije aktivnosti u tom pravcu”, naveo je Ostojić.

On je najavio da će Savjetovanje CG KO CIGRE biti održano u Bečićima od 9. do 12. maja, na kojem će biti prezentovano ukupno 100 referata, koji su raspoređeni na 15 studijskih komiteta, preko kojih CG KO CIGRE realizuje svoje stručne i naučne aktivnosti.

“Za naš mali komitet, koji djeluje u državi u kojoj ne postoji elektroindustrija, a postojeći veliki potrošači električne energije, odnosno Kombinat aluminijuma (KAP) i Željezara, nijesu iskazali interes da participiraju u aktivnostima CIGRE, to je zaista značajan broj referata. Sa tog aspekta i sa aspekta kvaliteta referata, vrlo smo zadovoljni. Očekujemo, na osnovu iskustva sa prethodnih savjetovanja, oko 170 učesnika”, precizirao je Ostojić.

Generalni pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo ekonomije, a Savjetovanje će zvanično otvoriti ministar ekonomije Dragica Sekulić.

“Teme koje će biti razmatrane na Savjetovanju usko su povezane sa osnovnim ciljevima CG KO CIGRE, odnosno sa ostvarivanjem stručnih i naučnih aktivnosti u oblasti planiranja, izgradnje i eksploatacije elektroenergetskih sistema, unaprijeđivanjem proizvodnje, prenosa, distribucije električne energije, zaštitom elektroenergetskih sistema, upravljanjem i regulacijom, primjenom telekomunikacionih i informacionih sistemima, obnovljivim izvorima energije, a posebno i pitanjima zaštite životne sredine”, objasnio je Ostojić.

Na taj način CG KO CIGRE razvija razmjenu tehničkih informacija i iskustava i daje inicijative za proučavanje pitanja od interesa za crnogorski elektroenergetski sistem i njegove elemente. Za komitet je posebno značajno da na Savjetovanju u značajnom broju, oko 40 odsto, učestvuju stručnjaci van Crne Gore, što doprinosi da njihovi mlađi članovi stiču nova znanja i iskustva.

“Svako savjetovanje počinjemo okruglim stolom na kojem se razmatraju teme koje su trenutno aktuelne u Evropi, a posebno u našoj državi i okruženju. Tako smo planirali i za ovo savjetovanje, pa će prvi radni dan biti posvećen Integraciji obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem Crne Gore”, najavio je Ostojić.

Takođe, jedna od tema Savjetovanja biće posvećena aktuelnim trendovima u vjetroenergetici. Puštanjem u rad 26 vjetrolektrana, koliko ih je postavljeno na Krnovu, Crna Gora će, kako je naveo, postati prva država u regionu u kojoj je na jednom mjestu postavljeno više od 20 vjetrogeneratora.

On je, odgovarajući na pitanje koliki je značaj razvoja te oblasti energetike, rekao da korišćenje energije vjetra zauzima značajno mjesto u državama Evropske unije.

“Tako na primjer Danska podmiruje 25,6 odsto potreba za električnom energijom iz vjetroelektrana, Portugalija i Španija oko 15 odsto, Njemačka osam odsto, a EU prosječno 5,3 odsto. Trenutno se iz vjetra u EU proizvodi oko 250 TWh električne energije. Prognoze su da proizvodnja poraste u 2020. godini na 580 TWh čime bi se zadovoljilo 15,7 odsto potreba za energijom”, kazao je Ostojić.

Prema njegovim riječima, predviđa se da u 2030. godini proizvodnja električne energije u EU iz vjetra poraste na 1,15 hiljada TWh, što bi zadovoljilo 28,5 odsto potreba za električnom energijom. Ovi podaci pokazuju da će vjetar u budućnosti biti značajan izvor energije.

“Dobro je što se i u Crnoj Gori krenulo sa korišćenjem energije vjetra. Prijatna je vijest da su ovih dana ispunjeni svi uslovi za puštanje u probni rad 26 vjetroelektrana na Krnovu, ukupne snage 72 MW i godišnje proizvodnje 200 GWh, što je više od šest odsto od ukupne proizvodnje iz postojećih elektrana u Crnoj Gori”, naveo je Ostojić.

Crnogorski elektroenergetski sistem, kako je dodao, nema iskustva o uticaju relativno jakog neupravljivog izvora energije, pa su smatrali da na okruglom stolu svoja iskustva prenesu stručnjaci koji se bave ovom problematikom iz General Electric-a, Hrvatskog operatora prenosa, Fraktala iz Splita, EKC iz Beograda, Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) iz Podgorice.

“Biće razmatrani pitanja naglih varijacija, upravljanje naponom i reaktivnom snagom, dodatne rezerve i mogućnosti balansiranja, rizika od pojave viška energije, zagušenja mreže, ponašanja u kritičnim uslovima, uticaja na tržište električne energije i prekograničnu trgovinu, kao i pitanje zakonodavnog i regulatornog okvira podsticanja proizvodnje električne energije iz OIE u Crnoj Gori”, najavio je Ostojić.

On smatra da treba očekivati da se ubrzaju radovi na izgradnji 26 vjetroelektrana na Možuri ukupne snage 46 MW i godišnje proizvodnje oko 130 GWh.

“Postoji još atraktivnih lokacija na kopnu za izgradnju vjetroelektrana kao što su Krnovo 2 ili Vučje, Brajići i Ilino Brdo. Iskustva koja se steknu sa vjetroelektranama na Krnovu biće putokaz za buduće planove”, zaključio je Ostojić.