Centralna banka (CBCG) tražila je da samostalno upravlja i raspolaže imovinom potrebnom za obavljanje njenih funkcija, pa i onom vrijednosti iznad 150 miliona eura o kojoj po važećim zakonima odlučuje Skupština. To je bio jedan od razloga da Vladina Komsija za ekonomsku politiku (KEP) nedavno vrati na doradu Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci, saznaju Vijesti iz više izvora.
Na sjednici KEP-a je ocijenjeno da nova zakonska rješenja nijesu u skladu sa Ustavom i sa nekoliko drugih sistemskih zakona, među kojima je i Zakon o državoj imovini kojim je definisano da zakonodavna vlast odlučuje o raspolaganju imovinom vrijednosti preko 150 miliona eura. KEP je ocijenio i da je sporan način na koji se mijenja cilj CBCG (održavanje stabilnosti cijena). Ustavom je definisano da je CBCG odgovorna za finasijsku stabilnost, pa je na sjednici KEP-a ocijenjeno da se zakonom ne može mijenjati Ustav.
Razlog što je Nacrt, u koji Vijesti imaju uvid, vraćen sa KEP-a je i što je ostalo otvoreno pitanje o broju viceguvemera CBCG. Novim rješenjima se prepoznaju tri viceguvemera, dok je postojećim Zakonom o CBCG definisano da ta institucija ima dva viceguvemera.
CBCG, na čijem je čelu guverner Radoje Žugić, priprema propise iz oblasti svog rada, dok ih formalno predlaže Ministarstvo finansija.
Programom rada Vlade za 2016. bilo je planirano da se izmijene i dopune Zakona o CBCG usvoje do kraja juna 2016. što se nije desilo.
Vrhovna monetama institucija, dok je njom rukovodio guverner Milojica Dakić, pripremila je nova rješenja koja je Savjet CBCG usvojio u julu prošle godine. Te izmjene i dopune (koje su bile na javnoj raspravi početkom 2016) nijesu imale prolaz u Vladi prošle godine u kojoj je sadašnji guverner Žugić bio ministar finasija.
Nakon dolaska Žugića na mjesto guvernera, djelimično je dorađen Nacrt izmjena i dopuna utvrđen za mandata Dakića.
Izbisani su predloži da Upravni sud ne odlučuje o predmetima koji su u nadležnosti CBCG i da CBCG nabavku roba, usluga i radova za svoje potrebe uređuje svojim propisom, a ne u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Zadržani su predloži da članovi Vlade ne prisustvuju sjednicama Savjeta CBCG, a Skupština da ne odlučuje o raspolaganju imovinom CBCG vrijednosti preko 150 miliona eura. Stav je i da CBCG treba nezavisno da raspolaže svojom imovi-
nom, da Državna revizorska institucija (DRI) ne treba da radi reviziju ciljeva i odluka CBCG i da skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet ne da je saglasnost za izbor nezavisnog revizora CBCG.
Za razliku od postojećeg Zakona gdje CBCG može, nakon konsultacija sa Vladom, da formira specijalne rezerve za pokriće određenih troškova u poslovanju, novo rješenje je da se Vlada ne konsultuje po tom pitanju. Predlog je i da CBCG godišnji izvještaj o radu Skupštini dostavlja do kraja juna, a ne do kraja aprila i da se ne dostavljaju Vladi, na njen zahtjev, podaci i informacije u vezi sa ostvarivanjem ciljeva i izvršavanjem funkcija CBCG.
U CBCG nijesu uvažili ranija upozorenja
Predsjednik Senata DRI Milan Dabović je prošle godine, dok je Nacrt zakona o CBCG bio na javnoj raspravi, kazao da ga treba uskladiti sa Ustavom kojim je definisano da je revizija CBCG u nadležnosti DRI.
“Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama zakona o CBCG u članu 76a predviđa se da reviziju finansijskog poslovanja CBCG, DRI vrši u dijelu njene operativne efikasnosti upravljanja, ne ispitujući ostvarivanje ciljeva i izvršavanje funkcije CBCG. Ta odredba moguće je u koliziji sa odredbom člana 144 Ustava koji utvrđuje nadležnosti DRI”, kazao je Dabović.
Doskorašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je, tokom javne rasprave, da Nacrt zakona o CBCG služi samo da parafira i formalizuje ideje i viziju koju funkcioneri CBCG imaju o sebi i instituciji u kojoj su zaposleni. Naveo je i da obrazloženje da se nova rješenja predlažu zbog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU nemaju utemeljenje.
(Opširnije u današnjim Vijestima)
