Nova arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore, usvojena u decembru, predstavljanju adekvatnu i vremenski dobro pozicioniranu reakciju na globalne reformske procese u oblasti međunarodne trgovačke arbitraže. Na ovaj način, Crna Gora je stala “uz bok” najmodernijim i najvažnijim arbitražama u Evropi.
Ovo je ocijenjeno na skupu koji su danas, u okviru tradicionalnih Dana privrednog prava, organizovali Privredna komora i Udruženje pravnika Crne Gore. Riječ je o šestom godišnjem skupu koji dvije asocijacije realizuju, a posvećen je temama iz oblasti privrednog (kompanijskog) prava i srodnih pravnih disciplina od značaja za članstvo dviju organizacija i drugih zainteresovanih učesnika.
U fokusu događaja bila je trgovačka arbitraža, koja se koristi za rješavanje trgovinskih sporova, posebno onih koji proizlaze iz poslovnih transakcija i ugovornih odnosa između poslovnih subjekata.
Učesnicima skupa obratili su se predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, a više o temi govorili su prof. dr Zinka Grbo, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina i članica ICC Međunarodnog arbitražnog suda i Vesko Božović, predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore. U radu skupa su takođe učestvovali i ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić, predsjednik Skupštine Privredne komore Stevan Karadaglić, potpredsjednik Komore Pavle D. Radovanović, predsjednik Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije prof. dr Aleš Galič, akademik CANU prof. dr Zoran Rašović, privrednici, predstavnici akademske zajednice i članovi Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednica Privredne komore, dr Nina Drakić kazala je da arbitraža predstavlja poseban način rješavanja sporova, ukazujući na benefite tog procesa, kao što su jednostepenost, ekonomičnost, efikasnost i izvršnost odluke.
Prema njenim riječima, ovaj postupak se koristi kao alternativa tradicionalnom sudskom postupku za rješavanje nesuglasica. Prednosti arbitraže su i u samostalnom odlučivanju o pitanjima: izbora arbitara, mjesta arbitraže, pravila postupka, mjerodavnog prava, jezika postupka, tajnosti ili javnosti postupka.
– Izuzetno je važno da radimo na promociji Arbitražnog suda koji imamo pri Privrednoj komori, koji će olakšati, kako privrednim subjektima tako i državi, da ugovaraju arbitražne klauzule i rješavaju sporove – poručila je Drakić, dodajući da se današnjim skupom želi poslati poruka o značaju arbitraže.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović kazao je da se februarski dani privrednog prava uspješno realizuju od 2018. godine, zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Privrednom komorom.
– Ovogodišnja tema je vrlo aktuelna i značajna, tim prije što je pokrenuta procedura za izmjene i dopune važećeg Zakona o arbitraži, iz 2015. godine, a vjerujem da ćemo uskoro imati i priliku da se sastanemo po pitanjima novih zakona o privrednim društvima i CRPS-u – istakao je on.
Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Božović detaljnije je predstavio stanje u oblasti arbitraže u Crnoj Gori, istakavši da imamo izuzetno moderan zakon iz 2015. godine, sa savremenim arbitražnim pravilima.
On je kazao da, kada su u pitanju arbitražna pravila, stranke mogu ugovoriti da se na vođenje spora pred Arbitražnim sudom primjenjuju “Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore”. Ako stranke nijesu drugačije ugovorile, primjenjuju se pravila, koja su na snazi u vrijeme podnošenja tužbe.
– Najbitniji stav za arbitražu je zaključivanje sporazuma između stranaka – istakao je on.
Prema njegovim riječima, privredna arbitraža se uglavnom odnosi na pravne subjekte koji žele da nastave saradnju, a imaju neki manji spor i ne žele da ističu problem o kojem raspravljaju. Istakao je i da mnogi problemi u Crnoj Gori proističu iz lošeg zaključivanja arbitražnih sporova. Božović je govorio i o dvije specifičnosti arbitražnog postupka koje su mnoge institucije prihvatile, a odnose se na arbitražu u hitnim slučajevima i ubrzani arbitražni postupak.
Prof. dr Zinka Grbo dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorila je o pravnom okviru arbitraže u BiH, istakavši da u toj zemlji nisu iskorišćene sve mogućnosti razvoja arbitražnog suda, kao što je to urađeno u nekim drugim državama regiona.
Prema njenim riječima, u BiH je veliki nedostatak arbitražnog prava taj što nema lex specialis, a to može predstavljati veliku prepreku stranim investitorima, posebno sa propisima koji nisu odgovarajući.
– Mišljenja su podijeljena po ovom pitanju, da li nam zaista treba lex specialis, ali mislim da se uz ispravnu primjenu postupci zaista mogu dobro realizovati, a pravo primijeniti na način koji bi imao pozitivan rezultat – istakla je ona.
Grbo je kazala da se bez lex specialisa očito mora, ali da se u isto vrijeme mora razmišljati o tome da li je njega uopšte moguće donijeti na državnom nivou u BiH, jer nema političke volje da se on prenese na entitete.
Prof. dr Aleš Galič, predsjednik Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije, kazao je da je afirmacija arbitraže kao vansudskog rješavanja privrednih sporova “trka na duge pruge” gdje rezultati ne dolaze preko noći
