Evropske banke odobrile su posrnulom sektoru komercijalnih nekretnina oko 1,4 biliona eura kredita čija bi naplata mogla postati problematična u uslovima snažnog pada cijena poslovnog prostora s obje strane Atlantika, ocjenjuje agencija Reuters.
U Njemačkoj, najvećoj evropskoj i od danas trećoj svjetskoj ekonomiji, cijene poslovnih nekretnina pale su u 2023. godini čak 10,2 odsto, objavilo je domaće bankarsko udruženje VDP.
Sličan pad u prosjeku bilježi i eurozona, prema podacima Europske centralne banke (ECB).
„Promjena trenda u kretanju cijena nekretnina još se ne nazire, uprkos učestalim špekulacijama u javnosti. Kako stvari sada stoje, situacija će biti teška i u 2024”, rekao je izvršni direktor VDP-a Jens Tolkmit.
Sektor nekretnina čini otprilike petinu njemačkog bruto-domaćeg proizvoda (BDP) i doživljavao je procvat u periodu niskih kamatnih stopa, podsjeća Reuters. No, ECB ih je podigla od jula 2022. do septembra 2023. za 4,5 postotnih bodova, kako bi obuzdala rastuću inflaciju.
Viši troškovi finansiranja i gradnje zadali su probleme nekretninskim i građevinskim kompanijama. Austrijska grupa Signa objavila je stečaj, a ECB prati moguće probleme u naplati kredita.
Podignute kamatne stope zadale su probleme i sektoru komercijalnih nekretnina u SAD-u, pored teškoća s refinansiranjem i slabije popunjenosti poslovnog prostora, što je podstaklo bojazan od globalne krize.
– U 2023. godini došlo je do značajnog pada volumena transakcija u sektoru komercijalnih nekretnina u zapadnoj Evropi, pa tako i u nama bližoj srednjoistočnoj Evropi (CEE regija). U cijeloj CEE regiji investicioni volumeni su u 2023. iznosili 4,9 milijardi eura što je pad od 54 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Taj relativan pad je u skladu s ostalim evropskim i globalnim tržištima nekretnina. U CEE regiji prošle godine, najveće udjele u volumenu transakcija imali su poslovni segment, retail te industrijsko-logistički segment tržišta komercijalnih nekretnina, dok je najveći udio u volumenu po zemljama CEE regije imala Poljska – objasnio je nedavno za Lider Karlo Jurić, Colliersov analitičar za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.
‘Izloženi‘ Deutsche Bank
Njemački zajmodavci odobrili su 285 milijardi eura zajmova sektoru komercijalnih nekretnina, što odgovara oko petine ukupnog kreditnog plasmana ovom sektoru, od 1,4 triliona eura, navodi se u izvještaju Evropske bankarske agencije (EBA), objavljenom 8. decembar.
Među njemačkim bankama, Dojče banka beleži najviše neotplaćenih kredita u sektoru komercijalnih nekretnina. Slijede dvije komercijalne banke u vlasništvu saveznih država, takozvane Landesbanken.
Dojče je nedavno prijavio 17 milijardi eura zajmova američkom tržištu komercijalnih nekretnina koje je u teškom stanju, što je više od tri odsto njenog ukupnog bilansa stanja. Istovremeno, taj iznos odgovara približno petini od 76 milijardi eura kreditnih plasmana banaka iz EU zajmoprimcima u SAD, pokazuju podaci EBA.
U grupi najvećih njemačkih finansijera sektora nekretnina je i Dojče Pfandbrifbank (PBB), koja je na američko tržište komercijalnih nekretnina plasirala pet milijardi eura kredita, ili 15 odsto ukupnih kredita. Prošle nedelje, PBB je udvostručio svoje rezerve za rizik.
Većina banaka u EU, sa izuzetkom nemačkih, nije direktno izložena komercijalnim nekretninama u SAD, objavila je u srijedu rejting agencija Mudis.
Francuska na čelu ljestvice
Prema podacima EBA, francuski BNP Paribas i holandska Rabobanka dijele prvo mjesto među evropskim bankama po kreditima sektoru komercijalnih nekretnina.
Prema podacima EBA, krediti francuskih banaka sektoru koji je u problemima čak su nešto veći od onih njemačkih zajmodavaca. Treća je Holandija, četvrta Italija, a peta Španija.
ECB je u novembru upozorila da bi kriza u sektoru nekretnina mogla potrajati godinama, ali i naglasila da taj sektor nije dovoljno velik da stvori sistemski rizik za zajmodavce.
– Portfoliji komercijalnih nekretnina u aktivi banaka su relativno ograničeni, što znači da vjerovatno neće sami po sebi dovesti do sistemske krize, ali bi u slučaju stresa na širem tržištu mogli da igraju ulogu značajnog ‘pojačavača’. – upozorili su.
U januaru je, međutim, šef njemačkog finansijskog regulatora rekao da će 2024. biti manje „ružičasta” po pitanju profita banaka i da su nekretnine sve veći rizik.
Izvor: lidermedia
