Od početka godine Vlada se kod banaka zadužila za ukupno 35 miliona eura. Radi se o tri kredita, od kojih su dva u iznosu od po 15 miliona eura kod Sosijete ženeral banke Montenegro i NLB banke, kao i još pet miliona eura kod Komercijalne banke AD Budva.
Vlada je na poslednjoj sjednici koja je održana prošlog petka dala saglasnost Ministarstvu finansija da sklopi kreditne aranžmane sa NLB-om i Komercijalnom bankom AD Budva u ukupnom iznosu od 20 miliona eura.
Takođe, od početka godine, održane su tri aukcije državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana, dok je nova aukcija sa rokom dospijeća od 92 dana zakazana za utorak, a biće emitovani državni zapisi vrijedni 15 miliona eura, radi održavanja tekuće likvidnosti budžeta.
Vlada se ove godine, za potrebe finansiranja manjka u budžetu neće zaduživati emitovanjem obveznice na inostranom tržištu, već će nedostajuća sredstva nabaviti zaduživanjem kod domaćih i stranih banaka.
Zakonom o budžetu u ovoj godini predviđeno je zaduživanje u iznosu od 450 miliona eura, a predviđeno je da se pozajmice mogu obezbijediti na domaćem i stranom tržištu.
Rok otplate je pet godina, a kamata 3,9 odsto, plus šestomjesečni EURIBOR. U februaru je sklopljen kreditni aranžman sa Sosijete bankom po istoj kamatnoj stopi.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić istakao je da je Vlada i u ovoj godini nastavila da se zadužuje, pravdajući takve odluke rupama u budžetu i uz objašnjenje da se uklapamo u budžetski plan.
“Smatram da su kamatne stope po kojima se država zadužuje kod komercijalnih banaka izuzetno visoke, jer kamate po kojima su odobreni krediti jesu niske, ali za građane, a ne i za državu, koja je jedan od najboljih dužnika poslovnim bankama. Država ne kasni sa vraćanjem zajma, uvijek ima garanciju i sve redovno servisira. Naravno, smatram da ne treba podizati nove kredite da bi se vraćali stari, ali, iz razloga što je Vlada poseban klijent za poslovne banke, da ne kažem elitni klijent, morala bi da ima daleko bolje i povoljnije uslove. Smatram da poslovne banke, upravo zbog toga u Crnoj Gori šire svoju djelatnost jer očekuju da će višak svojih sredstava plasirati nešto Vladi, nešto opštinama, a dio sredstava drugim državnim institucijama, jer su se, očito, državne institucije pokazale kao najsigurniji, najpouzdaniji i najsigurniji klijenti, ali se krediti plasiraju po mnogo većim kamatama nego što bi to trebalo”, kazao je on.
Lekić je naglasio da, sa druge strane, posmarajući situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, ukoliko se nastavi ovim tempom, država će bukvalno, petnaestodnevno podizati kredite.
“Nije isključeno da ćemo tamo na jesen, najdalje do oktobra, potrošiti onaj budžetski limit za zaduživanje i da ćemo onda, vjerovatno, ići u neke nove rebalanse, jer činjenica je da, bez obzira na priču kako je stegnut kaiš, kako su smanjene plate, putni troškovi i slično, kao i uprkos boljnoj naplati poreza i doprinosa i svih ostalih primanja koje ima država, nije dovoljno da bi se održala tekuća likvidnost i nama za svaku novu isplatu, koja je značajnija, treba novi kredit i praktično ulazimo u fazu stihijskog zaduživanja koje će nas uskoro dovesti do visine zaduženosti od 80 odsto BDP-a”, kazao je on.
(Cijeli tekst u današnjem Danu)
