Situacija na Zapadnom Balkanu je napeta i izložena brojnim izazovima, ocijenila je nakon posjete regionu visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini. Analitičari ocenjuju da njena posjeta Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Bosni i Hercegovini nije doprinijela rješavanju brojnih problema u regionu.
O situaciji na Zapadnom Balkanu Federika Mogerini izvijestila je ministre inostranih poslova i odbrane, a u četvrtak bi o tome trebalo da obavijesti šefove država zamelja članica Unije.
“Situacija je napeta i izložena unutrašnjim, regionalnim i globalnim izazovima, ali to je region koji u sebi ima kapacitet i snagu da reaguje na to, ako ima obezbijeđen kredibilan proces evropskih integracija, što je naš dio posla. Zbog toga očekujem da danas, ali i Evrospki savjet kasnije ove nedjelje iskaže snažnu i jasnu posvećenost zapadnom Balkanu u smislu kredibilne perspektive evropskih integracija”, poručila je Mogerini.
Dolazeći na sastanak, slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak izjavio je da misli da se Mogerini vratila frustrirana s balkanskog puta. Evropska unija postaje sve manje ozbiljan sagovornik u pitanjima proširenja, napustila je zapadni Balkan, a posljedice su da su danas dve tamošnje države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi, ocijenio je Lajčak.
Ministri inostranih poslova EU su na kraju sastanka ipak naglasili snažnu predanost EU “ubjedljivoj evropskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”.
Mogerini je po završetku zasijedanja evropskih ministara kazala da ih je izvijestila o upravo završenoj posjeti “svim partnerima na zapadnom Balkanu”, a ministri su prema njenim riječima “naglasili jasnu jednoglasnu poruku regionu i svakom od šest partnera na zapadnom Balkanu”.
Evropska šefica diplomatije je rekla i da će ministri inostranih poslova i ona sa zaključcima tog zasijedanja upoznati šefove država ili vlada EU, koji bi trebalo da se sastanu u Briselu u četvrtak i petak.
O situaciji u regionu možda najbolje svjedoće međusobni odnosi i unutrašnji problemi u zemljama koje je Mogerini posjetila prošle nedelje.
U Crnoj Gori opozicija od izbora u oktobru ne učestvuje u radu parlamenta. U Makedniji traje kriza oko formiranja nove vlade, a pojedine partije optužuju Albaniju da se miješa u unutrašnje stvari u toj zemlji. Zajedničke institucije u Bosni i Hercegovini su u krizi zbog odluke o reviziji presude za genocid protiv Srbije, što je podiglo tenzije i na liniji Sarajevo – Beograd. Srbija u isto vrijeme ima zategnute odnose sa Kosovom, a Priština i Podgorica su u sporu oko demarkacije granice.
S obzirom na brojne probleme koji su i dalje otvoreni, karijerni diplomata Zoran Milivojević ocjenjuje da posjeta Mogerini nije imala previše efekata.
“Neophodno je da EU svoje stavove koje je iznijela na zapadnom Balkanu, ocijene da je to važno, ocijene da je siutuacija nepovoljna, mora da argumentuje konkretnim mjerama i potezima. U narednom periodu mora da afirmiše politiku proširenja, drugo mora da afirmiše pojedine politike, one koje se tiču direktnog angažmana EU na nekim pitanjima”, navodi Milivojević.
Zapadni Balkan biće jedna od tema sastanka predsjednika vlada i država zemalja članica evrospke unije na samitu koji se održava 9. i 10. marta u Briselu, na kojem bi trebalo i da usvoje i izvještaj o regionu.
N1
