Američke Federalne rezerve (Fed) dobile su rezultat inflacije koje su željele, ali se još ne zna kada bi centralna banka mogla početi da snižava stope.

Fedova preferirana mjera inflacije – „osnovni“ indeks izdataka za ličnu potrošnju koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije – iznosila je 2,9 odsto za decembar, nadmašujući procjene.

To je bilo prvi put da je ovo mjerilo palo ispod tri odsto od marta 2021. godine – mnogo prije nego što je centralna banka počela svoju najagresivniju kampanju podizanja stopa od 1980-ih.

Ono što je još više ohrabrujuće za čelnike centralnih banaka je da je temeljna stopa inflacije PCE pala na 1,5 odsto na tromjesečnom godišnjem nivou, što je najniža stopa od kraja 2020. Na šestomjesečnom nivou iznosila je 1,9 odsto drugi mjesec zaredom. Obe te oznake su ispod Fed-ovog cilja od dva odsto.

Sada se postavlja pitanje jesu li podaci dovoljni da opravdaju smanjenje stopa koje je u skladu s očekivanjima ulagača koji su godinu započeli predviđajući da će popuštanje početi u martu.

Kreatori politike odbijaju taj optimizam, upozoravajući da im je potrebno više podataka kako bi bili sigurni u takav zaokret. Neki su čak sugerisali da bi se to moglo dogoditi tek u drugoj polovini godine.

Trgovci od petka daju 46 odsto šanse da će centralni bankari sniziti stope na sastanku u martu, a to je pad u odnosu na oko 56 odsto u samo nedjelju dana i daleko u odnosu na prošlomjesečnih 88 odsto.

Ulagači još s malom razlikom očekuju da će prvo smanjenje stići u maju, sa šansama da se to dogodi sada iznosi 51 odsto.