Građani i privreda u 2024. godini ne mogu očekivati jeftinije kamatne stope na kredite zbog kretanja na evropskom tržištu novca i visokih troškova međubankarskog zaduživanja, ali i narastajućih regulatornih nameta prema bankama koji značajno sužavaju prostor za podršku privredi i poskupljuju finansiranje.
U razgovru za “Vijesti” predsjednici upravnih odbora Universal capital banke (UCB) i Crnogorske komercijalne banke (CKB), Miloš Pavlović i Tamaš Kamaraši, naglašavaju da se nadaju da će biti više dobrih projekata u ovoj godini koje mogu podržati, te da odluka države da uspostavi kreditno garantnu šemu može otvoriti dodatni prostor da banke usmjere dodatne resurse na jačanje malih i srednjih preduzeća
Predstavnici bankarskog sektora procjenjuju da će doći do smanjenja učešća stambenih kredita u ukupnim kreditima, a od Vlade očekuju veću političku stabilnost i napredak u prevazilaženju prepoznatih biznis barijera, posebno u kontekstu jačanja principa vladavine prava i povećanja efikasnosti rada državnih institucija. Vjeruju i da Centralna banka (CBCG) može da pomogne u unapređenju poslovnog ambijenta sa inovativnijim rješenjima ako bi hrabrije istupila u smjeru inovativnosti i evropskih rješenja, ali prilagođenih crnogorskom tržištu.
Sužen prostor za jeftinije proizvode
Predsjednik Upravnog odbora UCB Miloš Pavlović se nada da će u 2024. godini biti više dobrih projekata koje će moći da podrže i ukazuje da će ova godina biti ništa manje izazovna nego što je bila prethodna u smislu globalnih ekonomskih kretanja, od kojih će u velikoj meri zavisiti i uslovi i obim investicija i podrške finansijskih institucija.
Na pitanje da li je realno da bude snažnije kreditiranje uz jeftinije kamatne stope, on je rekao da su njegova očekivanja da će se i naredne godine nastaviti trend započet 2023 godine – skuplje finansiranje i stroži uslovi kreditiranja.
“Ne očekujem smanjenje referentne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) u 2024. godini, bar ne u prvoj polovini godine. U najboljem slučaju očekujem njeno mirovanje. Međutim, nisu samo troškovi međubankarskog zaduživanja ono što opterećuje i poskupljuje finansiranje privrede i potrošnje. Ne manje značajni opterećujući faktori su i narastajući regulatorni nameti prema bankama koji značajno sužavaju prostor za podršku privredi i poskupljuju finansiranje. Pomenuo bih samo neke kao što su na primjer klasifikovanje finansiranja građevinske industrije (kao jedne od industrija koja najznačajnije i najšire utiče na eventualni rast BDP, što neposredno, što posredno) kao finansiranje špekulativne djelatnosti, što takve aranžmane snažno demotiviše s obzirom na uticaj koji ti aranžmani imaju na kapital banaka”, istakao je Pavlović, dodajući i brojne namete za ulaganje u informacionu infrastrukturu i usklađenost poslovanja sa sve brojnijim i složenijim propisima.
On je kazao da ne očekuje veliku promjenu u strukturi proizvoda koje će građani koristiti u ovoj godini, osim vjerovatnog smanjenja učešća stambenih kredita u ukupnim kreditima.
“Vrlo je sužen prostor za pojeftinjenje bilo kog bankarskog proizvoda u 2024. iz razloga koje sam već obrazložio. Ipak, i u takvim okolnostima mi se trudimo da pružimo novu dodatu vrijednost našim klijentima te smo u završnoj fazi projekta uspostavljanja direktnog platnog prometa sa Srbijom i BiH koji će omogućiti u prvom koraku najmanje prepolovljene tarife za platni promet između ove tri države i znatno brži protok novca (kliring tih plaćanja u okviru istog dana), a time i brži protok robe i veću likvidnost privrede. Dodatno smanjenje ovih troškova može se očekivati kada se i druge banke iz Crne Gore priključe ovom sistemu, jer će to omogućiti podjelu opterećenja kod jednog dijela troškova koji prate ovaj sistem kliringa, a koje sada u cjelosti snosi UCB”, kazao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, od Vlade očekuje veću političku stabilnost i izvjesniji investicioni okvir jer su to dva ključna razloga za manje interesovanje stranih investitora u prethodnom periodu. On je kazao da je Vlada najavila vrlo obećavajuće promjene u propisima i pozicioniranje Crne Gore kao Švajcarske Balkana i Singapura Evrope, te vjeruje da će ih Centralna banka (CBCG) pratiti u tome.
“Iako lišena glavnog instrumenta monetarne politike i preovlađujućeg uticaja na kreiranje ekonomske politike kroz emisionu funkciju, CBCG može ipak značajno da utiče i pomogne Vladi u unapređenju poslovnog ambijenta ako bi hrabrije istupila u smjeru inovativnosti i evropskih rješenja, ali prilagođenih crnogorskom tržištu i upravo takav jedan hrabar iskorak i očekujem od CBCG u narednom periodu”, poručio je Pavlović.
Povećati efikasnost rada državnih institucija
Predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke (CKB) Tamaš Kamaraši vjeruje da podrška te banke u ovoj godini može biti veća, te da će stabilnija politička situacija omogućiti pokretanje novih investicionih ciklusa.
“i u tome vidimo priliku da CKB samostalno podržimo realizaciju projekata od generalnog značaja. Nadamo se da će 2024. godina donijeti i bitnije pomake u diversifikaciji crnogorske industrije i da bismo to postigli sa posebnom pažnjom treba posmatrati segment malih i srednjih preduzeća. U tom procesu, odluka države da uspostavi kreditno garantnu šemu može otvoriti dodatni prostor da banke usmjere dodatne resurse na jačanje malih i srednjih preduzeća”, kazao je Kamaraši.
Prema njegovim riječima, nastaviće da i dalje pažljivo kreiraju proizvode i usluge za građane, a digitalizacija ostaje jedan od prioriteta i nastojaće da prvo do klijenata dođu najnapredniji bankarski servisi, a građani mogu očekivati i dodatno proširenje ponude kreditnih i štednih proizvoda.
Na pitanje da li je realno da bude snažnije kreditiranje uz jeftinije kamatne stope i šta bi moglo da doprinese većem kreditiranju u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, Kamaraši je rekao da se ne smije zanemariti činjenica da različiti faktori zajedno oblikuju kreditno okruženje, kao i da politička stabilnost, smanjenje sistemskih rizika i povećanje kreditnog rejtinga zemlje dovodi do povoljnijeg kreditiranja.
“U slučaju Crne Gore, uticaj EU zone je prilično jak, pa osjećamo efekat koji donose prilike na tržištu novca i kretanje kamatnih stopa. U 2024. godini, vjerujem da možemo očekivati da dođe do još jedne ili dvije korekcije referentnih kamatnih stopa, nakon čega bi uslijedila stagnacija, pod uslovom da inflacija u EU zoni dođe do željenih dva odsto”, precizirao je Kamaraši.
On je kazao da očekuje da će se u 2024. godini nastaviti rast aktivnih korisnika digitalnih proizvoda, najviše zbog uštede vremena i novca.
“Naglasio bih i trend rasta beskontaktnog plaćanja i upotrebe platnih kartica za koji vjerujem da će se nastaviti. Naše iskustvo pokazuje da su građani tradicionalno usmjereni na nekoliko kreditnih proizvoda, kao što su kreditne kartice, gotovinski i stambeni krediti”, rekao je Kamaraši.
U CKB banci ukazuju da će stabilizacija političkih prilika sigurno afirmativno uticati na generalni poslovni ambijent u zemlji.
“Nadamo se sadržajnijoj i intenzivnijoj saradnji sa Vladom, posebno u kontekstu donošenja odluka koje mogu imati uticaj na cjelokupni poslovni ambijent u zemlji. Vjerujem da će praksa Vlade biti da se, prilikom razmatranja sistemskih izmjena, uključe sve relevantne strane i sagledaju različite perspektive, kako bismo došli do održivih i kvalitetnih rješenja. Istakao bih da očekujemo i napredak u prevazilaženju prepoznatih biznis barijera, posebno u kontekstu jačanja principa vladavine prava i povećanja efikasnosti rada državnih institucija”, poručio je Kamaraši.
Izvor: Vijesti.me
