Utoku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije za nastavak izgradnje auto-puta sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova za dionicu Mateševo – Andrijevica raspiše u prvoj polovini ove godine, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
– Vlada je prepoznala značaj i neophodnost nastavka izgradnje auto-puta Bar – Boljare, konkretno naredne dionice Mateševo – Andrijevica, dužine 23 kilometra. U cilju što bržeg spajanja sa auto-putem na teritoriji Srbije i dalje sa evropskim koridorima, kao i zbog nastavka investicija u strateške kapitalne projekte, odlučeno je da se naredna dionica realizuje sredstvima iz budžeta države. U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije, sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova raspiše u prvoj polovini ove godine, nakon čega će se i znati cijena izvođenja radova. Uporedno sa tim se vrše pripreme koje će omogućiti da početkom ove godine započne sprovođenje postupka eksproprijacije i drugi niz aktivnosti koje prethode samoj izgradnji auto-puta – kazao je Radulović.
Kakvi su planovi Vlade u vezi sa crnogorskim aerodromima? Da li će i kada biti dati u koncesiju? Da li ste Vi zagovornik da država i dalje upravlja aerodromima ili da to radi koncesionar?
Mišljenja sam da je neophodno obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji države Crne Gore. Evidentno je da crnogorske aerodrome treba modernizovati, što je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala i Evropska komisija. U tom izvještaju piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje. Podsjetiću da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti. Svakako da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi, ali država Crna Gora tek na osnovu prethodno navedenog može vrednovati ponude i planirati dalji proces modernizacije vazduhoplovne infrastrukture. Da bi se napravio pravi izbor u procesu modernizacije vazduhoplovne infrastrukture, neophodno je uraditi novu analizu prognoziranog obima saobraćaja u narednom periodu, a u skladu sa trenutnim okolnostima.
Željeznička preduzeća godinama su u problemu i često posluju sa gubitkom, imaju i poreske dugove prema državi. Da li je moguće riješiti probleme tih preduzeća i kako? Hoće li i što Vlada uraditi tim povodom?
Razvoj željeznice na državnom nivou planira se Strategijom razvoja željeznice koju donosi Vlada, a projekti i aktivnosti, koje je pokrenulo Ministarstvo, imaju za cilj modernizaciju. Planira se i unapređenje elemenata željezničke infrastrukture sa ciljem stvaranja uslova za primjenu evropskih standarda interoperabilnosti, obnove voznog parka i mehanizacije za održavanje infrastrukture. Plan Ministarstva saobraćaja i pomorstva je omogućiti finansijsku održivost postojećih željezničkih kompanija kroz balans sredstava iz budžeta i naknada za korišćenje željezničke infrastrukture, na način koji će održati konkurentnost željezničkih preduzeća. Takođe, neophodno je unaprijediti održavanje infrastrukture i obnovu voznog parka.
Kako ocjenjujete poslovanje brodarskih kompanija Barske i Crnogorske plovidbe? Ove kompanije su godinama imale problem sa otplatom kredita za kupovinu četiri broda, pa je država često morala da plaća te rate. Ranije je najavljivana mogućnost spajanja ove dvije kompanije, da li je to moguće i da li ste Vi zagovornik da imamo jednu brodarsku državnu kompaniju, a ne dvije?
Jesam, zagovornik sam ovakvog modela i radiću na tome da se u što skorije vrijeme stvore odgovarajući uslovi za restrukturiranje brodarskih društava, najvjerovatnije upravo kroz model spajanja AD Barska plovidba i AD Crnogorska plovidba. Da bismo mogli da otpočnemo sa procesom restrukturiranja, biće neophodno da oba privredna društva prethodno ispune uslove propisane Zakonom o privrednim društvima, koji se, prije svega, odnose na obavezu da je imovina društva veća nego njegove obaveze da bi se društvo moglo restrukturirati. Jasno nam je da, u okolnostima u kojima oba brodarska društva moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i paralelno otplaćuju preostali iznos kreditnog zaduženja prema Eksim banci, treba imati ozbiljan i odgovoran pristup koji će omogućiti stvaranje zakonskih uslova za restrukturiranje. Svakako, restrukturiranje nije samo sebi cilj, nego nam je cilj, prije svega, da imamo održivo brodarsko društvo, koje će moći ne samo da samostalno servisira svoje obaveze, nego i da se dalje razvija i unapređuje svoju djelatnost.
Da li i kada Luka Bar može postati glavna luka u regionu, što je potrebno da bi se to ostvarilo? Iz prethodne vlade je najavljivana mogućnost ponovnog spajanja i objedinjavanja dva lučka operatera – Luke Bar i kompanije Port of Adria, koja je u većinskom vlasništu turskog investitora – u jednu kompanju. Da li se to može očekivati? Da li će i aktuelna vlada pregovarati sa turskim investitorom Global Ports o otkupu njihovih akcija u kompaniji Port of Adria, čime bi država postala većinski vlasnik te kompanije?
Vjerujem da je Luku Bar, u skladu sa strateškim i prostorno-planskim dokumentima, neophodno razvijati kao glavnu međunarodnu teretnu luku u Crnoj Gori. Ono što je ključno za dalji razvoj ove trgovačke luke od nacionalnog značaja jeste značajnije ulaganje u infrastrukturu u njenom zaleđu, gdje, prije svega, mislim na željezničku infrastrukturu, ali svakako i putnu. Odgovarajuće investicije u navedeno omogućile bi i razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar. Kada je u pitanju potencijalno objedinjavanje lučkih operatera u Luci Bar, u saradnji sa kolegama iz Vlade, sagledaću potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni, ukoliko, naravno, Vlada zauzme u konačnom stav da će biti objedinjeno lučko područje i da će istim upravljati Luka Bar AD. Moje je mišljenje da bi za adekvatnu valorizaciju Luke Bar bilo neophodno ponovo objediniti lučko područje i omogućiti da jedan operater pruža lučke usluge.
Primjenom ,,hrvatskog modela“ do bolje avio-povezanosti Crne Gore
Da li ste zadovoljni radom i poslovanjem nacionalne avio-kompanije To Montenegro (Air Montenegro)? Što bi trebalo uraditi da država ostvaruje veću korist od te kompanije, budući da se od predstavnika turističke privrede čuju primjedbe na lošu avio-povezanost Crne Gore?
Mišljenja smo da prema nacionalnom avio-prevozniku treba postupati sa dužnom pažnjom. Air Montenegro formira mrežu linija na osnovu komercijalne opravdanosti, a saglasni smo da treba povećati avio-povezanost Crne Gore i upravo je formirana radna grupa sa takvim ciljem. Na inicijalnom sastanku su razmijenjene informacije o saznanjima kako zemlje u regionu, koje takođe poklanjaju veliku pažnju prihodu od turizma, rješavaju isti izazov i vidimo da postoje različiti modeli. Za nas je relevantno iskustvo iz Hrvatske kao destinacije koja je takođe prepoznata kao turistička destinacija i vjerujem da bi primjena sličnog modela u Crnoj Gori uticala na bolju avio-povezanost sa emitivnim turističkim tržištima.
(Pobjeda)
