Kompanija Domen traži od države 45 miliona eura odštete, jer im ugovor za registraciju oznake .me nije automatski produžen, pišu Vijesti.

To su u srijedu u Privrednom sudu u završnoj riječi pred sutkinjom Natašom Bošković kazali punomoćnici te firme, advokati Savo Jasnić i Mirko Đekić.

Zastupnici Domena pojasnili su da se vrijednost ovog spora odnosi na period od 31. marta ove do 31. marta 2033. godine, kao i da ta vrijednost po svakoj godini iznosi 4,5 miliona, odnosno 45 miliona eura ukupno.

– Suština ovog spora ogleda se u utvrđivanju ključnih činjenica da li je tužena (država Crna Gora) primila k znanju iskaz namjere o produženju predmetnog ugovora u ugovornim rokovima, te da li je postupala po istom i da li je u ugovorom predviđenim rokovima osporila produženje istog – naveli su punomoćnici kompanije.

Ročištem koje je održano u srijedu je zaključena glavna rasprava, a sud će odluku donijeti u zakonskom roku od 30 dana i dostaviti je strankama.

Domen je agent registracije .me oznake od 2008. godine. Oni su ljetos Privrednom sudu podnijeli predlog za određivanje privremene mjere i tražili da sud zabrani državi da sprovede javni poziv za izbor novog agenta do pravosnažnog okončanja parničnog postupka za utvrđivanje punovažnosti ugovora, koji će predlagač – Domen, radi opravdavanja određene privremene mjere, pokrenuti u roku od 30 dana od pravosnažnosti tog rješenja.

Privredni sud je usvojio predlog Domena i odredio privremenu mjeru. Ta kompanija nakon toga podnosi tužbu protiv Crne Gore. Država je izjavila prigovor, a vijeće Privrednog suda ga usvojilo, ukinulo privremenu mjeru i vratilo slučaj na ponovni postupak i odlučivanje.

Jasnić i Đekić dalje pojašnjavaju da postoji dokazni materijal koji potkrepljuje odštetni zahtjev, kao i da je sve jasno iz hronologije događaja između 24. maja prošle godine, do sjednice Vlade 2. juna prošle godine, zatim patreon sastanak Otvoreno sa premijerom 6. juna prošle godine i konačno prvog pisanog dokumenta koji je Domen dobio od Vlade 14. decembra prošle godine.

Posebno su ukazali na to da je bivši premijer Dritan Abazović u svom iskazu naveo da je bio upoznat sa namjerama Domena o produženju ugovora, te da je Vlada dala u redovnu proceduru pitanje koje se tiče produženja.

Oni su još problematizovali svjedočenja državnih službenika u vezi sa prijemom mejla, za koji tvrde da je jedan od krunskih dokaza. Predložili su da sud usvoji tužbeni zahtjev i predlog za određivanje privremene mjere.

Zastupnica države Sandra Filipović iz kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ističe da je ugovorni odnos države sa Domenom prestao 31. marta ove godine, a da tužilac nije dostavio relevante dokaze suprotno.

Ona je kazala da je Domen zaključenjem Aneksa II 2012. godine pristao na regulisanje ugovornog odnosa sa završetkom posljednjeg dana marta ove godine, a da je istim aneksom “derogirao odredbe osnovnog ugovora, koje se odnose na produženje na koje se poziva”.

– Da je tužilac bio svjestan isticanja ugovora govori upravo dokaz i postavljeno pitanje Abazoviću koje glasi na davanje uputstva kako da nastave ugovorni odnos sa državom, dok akt za koji tužilac tvrdi da je ponuda nije na jeziku koji je ugovoren u konkretnom, dok nema dokaza kome je i kako uručen, a s obzirom na to da je navodno poslat mejlom, morao je biti praćen zahtjevom za potvrdu prijema shodno Zakonu o elektronskom dokumentu, koji tužilac nije dostavio sudu – rekla je Filipović.

Ona je poručila da se Domen upustio u pregovore o mogućim uslovima produženja ugovora čime je, kako kaže, demantovao svoje tvrdnje o automatski produženom ugovoru.

Filipović je dodala da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za određivanje predložene privremene mjere, jer tužilac “nije dokazao postojanje vjerovatnoće potraživanja, niti opasnost da će isto biti osujećeno ili otežano”.

– Stoga predlažemo sudu da odbije tužbeni zahtjev i zahtjev za određivanje privremene mjere – zaključila je Filipović.