Premijer Milojko Spajić saopštio je da je stigmatizacija privrede uništavala privrednike i da to više nikad ne smije da se desi. On je poručio da će onaj ko plaća porez i pošteno radi imaće maksimalnu podršku Vlade.

“Daćemo vjetar u leđa svakom radu i pregalaštvu. Ne treba da se plašimo grešaka. Padneš, odmah se dižeš. To je kultura preduzetništvs koju moramo da naučimo. Bitno je da država omogući rad i preduzetničku energiju”, kazao je Spajić.

Namjera Vlada je da smanji rizik privređivanja.

“Mnogo je konfuzije i problema. Teško je razumjeti naš poteški kod. Važna stvar je povezivanje u veliko tržište. Zato je važno bilo da se ne nađemo na sivoj listi Moneyvala”, dodao je Spajić.

Radiće, kaže, na zakonsmom rješenju vezano za rješavanje problema nedostatka radna snage.

“Bolovanje je veliki problem. Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi. Nažalost i ljekari su dio tog problema. Ali stavićemo duplu kontrolu”, poručuje Spajić.

Prema njegovom mišljenju, Crnoj Gori je potreban arbitražni sud, koji bi bio napravljen zajedno sa Privrednom komorom.

“Treba da popunimo tu rupu u pravosudnom sistemu. On jednog dana treba da preraste u Međunarodni privredni sud”, ocijenio je Spajić.

Premijer je takođe saopštio da nam je jako bitan funkcionalni parlament, kako bismo usvajali zakone.

“Postoje zakonska rješenja koja su bila u fioci ali nijesu usvojena zbog loše komunikacije Skupštine i Vlade”, navodi Spajić.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić je kazala da crnogorska ekonomija u 2023. godini bilježi pozitivne trendove iako su spoljni faktori, iz više poznatih razloga, nepovoljni.

“Rast BDP-a u prva tri kvartala ove godine bio je na nivou od oko 6 odsto, što nas svrstava među evropske zemlje sa najvećom stopom rasta. Ipak, činjenica je da je to dominantno rezultat rasta potrošnje prouzrokovane prilivom nerezidenata iz Rusije, Ukrajine i Turske. Makroekonomski pokazatelji impliciraju da su u sektoru turizma i energetike rezultati bolji nego u pretpandemijskom periodu, a treba reći da je uprkos neusklađenosti na tržištu rada došlo i do rasta zaposlenosti. Prihodi od turizma su za 49 odsto premašeni u odnosu na prethodnu godinu, a za 34 odsto su veći u poređenju sa 2019. koja je bila godina izuzetnih rezultata”, kazala je Drakić.

Uvozna zavisnost naše ekonomije je ostala naglašena i u tekućoj godini, a nije došlo do poboljšanja pokazatelja kada je izvoz u pitanju.

“Obim direktnih stranih investicija je u padu. Pored toga što je smanjenje na nivou od 47 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da su ulaganja u nekretnine bila dominantna u 2023. godini. Nije nužno naglašavati da je sadašnja struktura ulaganja posljedica dešavanja na istoku Evrope, odakle dolazi veliki broj platežno sposobnih građana i teško je znati na koji će se način njihov boravak u Crnoj Gori odražavti na ekonomske parametre u narednom periodu”, kazala je Drakić.

Za prvih devet mjeseci ove godine imamo povećanje zaposlenosti od 9 odsto, do kojeg je došlo još u 2022. godine zahvaljujući oporavku ekonomske aktivnosti, ali i poreskoj reformi vezanoj za tržište rada.

“Ipak, situacija u ovoj sferi zaslužuje posebnu pažnju, koja da bi se promijenila u smjeru održivosti zahtijeva fleksibilnost obrazovnog sistema, stimulisanje mladih da pohađaju srednje stručne škole, dualno obrazovanje na fakultetima, promociju cjeloživotnog učenja i niż drugih alata. Zabrinjavajuće je da uz svu prijetnju tržištu rada zbog depopulacije na raspolaganju imamo lošu ponudu kadra sa nedostatkom vještina”, navela je Drakić.

Turizam, kao grana od izuzetne važnosti za našu ekonomiju, zavisi od uvoza radne snage, nerijetko iz udaljenih zemalja.

“Uz sve to, procedure zapošljavanja stranih sezonskih radnika veoma su skupe i kompleksne, te time naglašeno destimulativne za našu turističku privredu, ali i druge grane koje zavise od uvoza radne snage. Situacija je veoma slična u sektorima građevinarstva i poljoprivrede. Jedno od rješenja koje Komora odavno predlaže je uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika”, dodaje Drakić.

Prema njenim riječima, u poslednje vrijeme privreda, tj. privrednici su stigmatizovani.

“Želim vjerovati da je to posljedica nedovoljno razumijevanja pozicija određenih aktera u društvu. Kao da se gubi iz vida da su poslodavci oni koji stvaraju vrijednost, zapošljavaju ljude i ispunjavanjem zakonom propisanih obaveza doprinose punjenju budžetu iz kog se finansira čitav sistem. Stoga je važno da se dobro razumijemo. Mislim da to nije komplikovano kada postoji dobra volja, a mi u nju vjerujemo i zato o tome i danas ovdje otvoreno razgovaramo”, navodi Drakić.

Direktor kompanije Voli Dragan Bokan kazao je da su očekivanja privrede visoka.

“U našoj javnosti se poslodavac doživljava kao neko ko iskorišćava radnike. Pomenuću neke najveće i aktuelne probleme. Nedostatak radne snage. U periodima turističke sezone, a nerijetko i van nje, suočavamo se sa ovim problemom. Voli obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju u Šasu u Ulcinju. Naši ljudi su nezainteresovani za radno angažovanje, naročito ne tog tipa”, kazao je Bokan.

Kazao je i da je kompanija Voli postala vlasnik farme za uzgoj svinja u Spužu.

“Sigiran sam da ćemo uskoro imati domaći proizvod”, kazao je Bokan.

Poslodavci se, dodaje on, suočavaju sa zloupotrebom bolovanja.

“Ne bi trebalo da bude zdravstvenih radnika koji zloupotrebljavaju svoj položaj na štetu države. Broj zaposlenih koji koriste bolovanje u Voliju se kreće u svakom trenutku od 250 do 300”, kazao je Bokan.

On je naveo i da se na dozvole, planove i urbanističke uslove čeka dugo.

“Premijeru, radujemo se najavljenom ekonomskom razvoju. Čujte glas crnogorske privrede, a mi ćemo biti partneri svakoj dobroj strategiji vlade”, poručio je Bokan.

Na pitanja privrednika osim premijera odgovarali su potpredsjednik Vlade Nik Gjeloshaj, ministri: Novica Vuković, Saša Mujović, Vladimir Martinović, Marash Dukaj, Janko Odović, Filip Radulović, Vladimir Joković kao i ministarka Naida Nišić.

Sastanak je prilika da se prezentuje Analiza poslovanja crnogorske privrede u 2023. godini, te da se ukaže na izazove u poslovanju i iznesu predlozi i sugestije za njihovo prevazilaženje.