Ako uporedimo sa 2022. godinom, tada je potrošnja Fonda PIO bila 494 miliona, a za narednu godinu dovedena je na nivo od 743 miliona eura. Starosne penzije su u 2024. godini približne ukupnom budžetu iz 2022. godine. To je enorman skok, poručio je Dabović

Gotovo sve organizacije nezadovoljne su predlogom Zakona o budžetu za narednu godinu. Državna revizorska institucija (DRI) je ukazala na negativan primarni deficit, sindikati na nepoštovanje granskih kolektivnih ugovora, poslodavci na preglomaznu i neefikasnu javnu upravu, dok je Institut Alternativa ukazao na sistemske probleme – zakon o zaradama, ugovore o djelu i trošenje rezerve. Takođe, iz te NVO su ukazali da ne vide uštede koje pominje Ministarstvo finansija u iznosu od 35 miliona eura.

Član Senata DRI Milan Dabović je saopštio da je primarni deficit negativan, te da fiskalna pravila nalažu planiranje pozitivnog primarnog rezultata.

– Mandatorni izdaci budžeta jako brzo rastu i oni su rezultat izmjene sistemskih propisa. Sama činjenica da mandatorni troškovi rastu 20 odsto ozbiljan je alarm za sistem javnih finansija. Alarm jer se može desiti da naplata ne bude kako je planiralo Ministarstvo finansija. Planira se skromno zaduženje. Od planiranog zaduženja od 645 miliona na otplatu duga ide 518 miliona, a na neto zaduženje svega 127 miliona. Prenosi se mali nivo depozita od 100 miliona, što je 227 miliona zaduženja. Ne zavidim MF-u na idućoj godini, vjerovatno će se sresti sa mnogo problema – izjavio je Dabović na sjednici Odbora za ekonomiju.

Ukazao je da su nedostajuća sredstva Fonda PIO 184 miliona, Fonda zdrvastva 421 milion i Zavoda za zapošljavanje 31 milion, što je ukupno 636 miliona eura.

– Taj iznos je pokriven sa 595 miliona eura i 41 milionom donacija. Voljeli bismo da se ovaj scenario ostvari kako je planirano, ali ovo je tačka rizika koju mi uočavamo i sugerišemo da se obrati pažnja. Mandatorni izdaci se moraju izvršavati i oko toga nema licitacije. Ako uporedimo sa 2022. godinom, potrošnja Fonda PIO dovedena na nivo od 743 miliona eura, a u 2022. godini je bila 494 miliona. Starosne penzije su u 2024. godini približne ukupnom budžetu iz 2022. godine. To je enorman skok – poručio je Dabović.

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da privrednici osjećaju neizvjesnost i strah. Neizvjesnost osjećaju zbog predizbornih najava programa “Evropa sad 2”, za koji ne znaju šta da očekuju.

– Smataramo da je obećanje prije izbora jedna vrsta korupcije, jer obećava se nešto što nije izvjesno. Nije ništa novo korupcija u periodu tranzicije, ali je novo što se korupcija preselila u djelokrug standarda građana, a manje je ima kroz projekte – rekao je Mikavica.

Naglasio je da je nivo javne uprave i javne potrošnje jako visok.

– Preko 900 eura je neto plata u javnom sektoru i mnogo je veća nego u realnom sektoru koji omogućava tu potrošnju i koji puni budžet. Nismo mi protiv dobrih zarada u javnoj upravi, ali jesmo protiv obima javne uprave. Ne samo što je obimna, već je neefikasna i skupa – poručio je Mikavica.

Istraživač javnih politika u Institutu Alternativa Marko Sošić ukazao je na brojne sistemske probleme i naveo primjer racionalizacije rashoda od 35 miliona koje su pominjali iz Ministarstva finansija prilikom predstavljanja budžeta.

– Tražili smo u budžetu pominjane uštede od 35 miliona, ali ih nismo našli. Mi uštede u budžetu ne vidimo. Priča o uštedi nije potvrđena brojkama i Skupština ne smije pristati na takav način predstavljanja budžeta – saopštio je Sošić.

Istakao je da će za zarade biti isplaćeno 685 miliona, što je 140 miliona više nego 2022. godine. Ukazao je na problem Zakona o zaradama, koji je u poslednjih šest godina mijenjan 12 puta. Poslanicima je sugerisao da natjeraju Vladu da donese novi Zakon o zaradama, jer je do sada mijenjan kad je trebalo nekome povećati plate.

– Čekamo Ministarstvo finansija da se smiluje i kaže nam koliko ima zaposlenih u javnom sekotru. Prema zakonu ima obavezu da vodi registar zarada svih zaposlenih u javnom sekoru, a to ne radi već šest godina otkako je usvojen zakon – poručio je Sošić.

Ugovori o djelu će naredne godine koštati 21 milion, ali je veći problem, kako je kazao, njihova zloupotreba. Ukazao je i na rezervu od 65 miliona, koja se takođe zloupotrebljava i za koju se ne zna na šta se troši. Odnosno, koliko se troši na pomoć fizičkim i pravnim licima.

Prosvjeta i pravosuđe ogorčeni

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da su prosvjetari u Crnoj Gori ogorčeni zbog najave da im plate neće biti povećane od januara 2024. godine.

– To je grubo kršenje granskog ugovora. Pritom idemo u Evropsku uniju, nespojivo mi je da se ovoliko krši vladavina prava. Obratićemo se ambasadama i evropskim parlamentarcima – kazao je Božović i najavio proteste, kao i obraćanje sudovima.

Nezadovoljan je i predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević, koji tvrdi da nijedan predstavnik vlasti nije otvorio i pročitao granski kolektivni ugovor Uprave i pravosuđa.

– To je pokazatelj neozbiljnosti i nepoštovanja. Prošla su vremena praznih obećanja i nepoštovanja propisa i ostalih marifetluka – poručio je Rakočević.

Sjeveru potrebni ski-centri

Predsjednik Odbora Zajednice opština Petar Smolović kazao je da je kapitalnim budžetom predviđeno 140 miliona za 329 projekata.

– Nema potrebe za 329 projekata. Dajte u svakoj opštini po dva ključna projekta. Na sjeveru ski-centre, da se brzo završe i odmah da imaju efekta po ekonomiju – rekao je Smolović.

Istakao je da od 1,15 milijardi zaduženja država može izdvojiti 20 miliona za ski-centre na sjeveru, kao i da treba izdvojiti i uložiti u sjever novac od ekonomskog državljanstva.

Izvor: Dan.co.me