Iznos državnog duga je ključni pokazatelj održivosti njenih finansija. Ako je dug previsok – posebno kao procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) – to može signalizirati izazove u ispunjavanju finansijskih obaveza, što može dovesti do ekonomske nestabilnosti.
Infografika koju je pripremio VisualCapitalist rangira državni dug po zemljama za napredne ekonomije, koristeći njihov odnos duga u odnosu na BDP. Rangiranje je zasnovano na prognozama MMF-a iz oktobra 2023.
Od 20 analiziranih ekonomija, dug njih 11 je preko 100% BDP-a.
Na vrhu je Japan, čiji je nacionalni dug ostao iznad 100% svog BDP-a dvije decenije, dostigavši 255% 2023. godine.
Japan se dosta zaduživao, iako uglavnom u obliku međudržavnih zaduženja sa kamatnim stopama oko 0%. Međutim, s obzirom na to da stanovništvo Japana brzo stari, sve veći teret troškova socijalnog osiguranja mogao bi dovesti do još većeg fiskalnog deficita u budućnosti.
SAD državni dug dostigao je 32 triliona dolara 2023. godine, što čini 123% BDP-a zemlje. Kad se ovaj podatak stavi u perspektivu u perspektivu, prije dvije decenije, odnbos američkog duga prema BDP-u bio je manji od polovine današnjeg. Ipak, ostaje ispod prosjeka G7 od 128%.
Odnos duga Njemačke od 66% je najniži u G7, iako je porastao nakon pandemije COVID-19. Sve zemlje članice EU pokušavaju da zadrže svoje odnose duga ispod 60% radi stabilnosti. U suprotnom, kada dug naraste iznad onoga što zemlje mogu platiti, hitna pomoć i neizvršenje obaveza dovode do sloma ekonomija, kao što se vidi u evropskoj dužničkoj krizi od 2009. do 2014.
Međutim, visok odnos duga prema BDP-u (preko 100%) nije uvijek razlog za zabrinutost. Neto koeficijenti koji uzimaju u obzir međudržavna ulaganja mogu bolje ukazati na izloženost dugu u kratkoročnom periodu, kao i poređenje obaveza i imovine.
Izvor: VisualCapitalist
