Proteklih dana događa se oštar pad Agrokorovih obveznica na stranim tržištima.
Obveznica s dospijećem 2019. godine u nekoliko dana pala je oko 15% pa se prinos popeo na previsokih 16%. Razlog ovakvog potonuća je Agrokorovo otkazivanje sindiciranog zajma s dospijećem u septembru 2019. godine, u koji su bile uključene banke BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i JP Morgan. Kredit je bio dio šireg programa finansiranja u kojem je osigurano produženje dospijeća kratkoročnog duga u iznosu od 500 miliona EUR za dvije do tri godine.
Agencija Moody’s je početkom januara Agrokoru srušila kreditni rejting s dotadašnjih B2 na B3, a kao glavni razlozi spominjali su se slabiji operativni rezultati i visok nivo duga. Ukupan dug Agrokora u 2015. godini (posljednji dostupni podaci) povećan je za 2,1 milijardu kuna, dostigavši 45,3 milijarde kuna.
Odnos kapitala i obaveza, koji ukazuje na visoku zaduženost Todorićevog koncerna, i dalje je vrlo nepovoljan. Krajem 2015. sopstvenim kapitalom bilo je pokriveno tek 14,2% ukupne imovine. Glavnina Agrokorovih obaveza (24,4 milijarde kuna) odnosi se na kredite i obveznice.
Uprkos djelimičnom restrukturiranju duga i povoljnim okolnostima na finansijskim tržištima, finansijski troškovi nastavili su da rastu pa je za kamate isplaćeno 2,77 milijardi kuna, 10,7% više nego godinu ranije.
