Srbija je u 2016. godini na tržište Kosova plasirala robe u vrijednosti od 389 miliona eura, što je dvosruko više nego prije osam godina. Iako su na društvenim mrežama i kosovskim veb sajtovima posljednjih dana sve primjetniji pozivi na bojkot srpskih proizvoda, predstavnici Privredne komore Kosova se zalažu za otvoreno tržište.
Na društvenim mrežama i veb sajtovima na Kosovu građanima se poručuje da ne kupuju proizvode čiji bar-kod počinje sa 8 60 i da vodu ili keks iz Srbije zamijene onima koji se proizvode na Kosovu. Bojkot podržava i tamošnja opozicija.
Međutim, dok kampanja sve više jača, vrijednost plasmana robe na Kosovo iz Srbije je svake godine sve veća. Tako je vrijednost plasmana robe na kosovsko tržište 2008. godine iznosila 208,9 miliona eura, četiri godine kasnije 278,3 miliona eura, a prošle godine 389 miliona eura.
Iz Privredne komore Kosova poručuju da embargo ne ide u prilog ekonomskoj saradnji u regionu, a ni Berlinskom procesu.
“Po mom mišljenju i ta riječ reciprocitet, kao i bojkot, jednostavno pripadaju prošlosti. Sada je vrijeme da radimo na tome da imamo otvoreno tržište i da se radi na jačanju javnog mnjenja, kako bi ljudi sami odlučivali šta će kupiti”, kaže Safet Grđaliu, predsjednik Privredne komore Kosova.
U Vladi Kosova ne postoji raspoloženje za dalje zaoštravanje situacije i odnosa sa Beogradom, do kojih bi došlo nakon uvođenja trgovinskog embarga nad robom, koja se uvozi iz Srbije. Pritisak opozicije za uvođenje embarga je veliki i pitanje je koliko će se on moći odbijati ako se nastavi sa zaoštravanjem odnosa između dvije zemlje, kao što je to bio slučaj zadnjih dana i nedjelja.
Ekonomski online
