Kurs eura prema dolaru ojačao je prošle nedjelje 0,15 posto, na 1,0530 dolara, odmaknuvši se od 1,0364 dolara, najnižeg nivoa od januara 2003. godine, na koju je nedavno skliznuo.

U odnosu na japansku valutu, cijena je dolara, pak, na nedjeljnom nivou ostala gotovo nepromijenjana, na 116,95 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle nedjelje 0,4 posto, na 101,92 boda, nakon što je polovinom nedjelje dostigao 103,82 boda, novi rekord od decembra 2002. godine.

Početkom prošle nedjelje dolar je jačao zahvaljujući naznakama ubrzanja rasta američke privrede, kao i na krilima optimizma ulagača da će najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne i potrošnje na infrastrukturu dodatno podstaći ekonomiju ali i rast inflacije.

Zbog toga se, pak, ove godine očekuje povećanje kamata Feda čak u tri navrata, nakon što je u decembru povećao ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

I dok će Fed ubuduće zaoštravati monetarnu politiku, japanska i evropska centralna banka još će neko vrijeme voditi izuzetno labavu monetarnu politiku i držati kamatne stope na rekordno niskim nivoima.

No, u drugom dijelu nedjelčje dolar je izgubio na zamahu jer su se među tržišnim učesnicima javile određene sumnje u pogledu njegovog daljeg jačanja, barem u razdoblju prije inauguracije Donalda Trumpa.

“Neki učesnici tržišta smatraju da je uzlet koji se povezuje s Trumpom već okončan. Drugi su, pak, mišljenja da će pravi uzlet tek početi nakon što Trump preuzme dužnost”, kaže Kyosuke Suzuki, direktor valutnog odjeljenja u banci Societe Generale.