Funkcioneri i državni službenici koji u naredna tri mjeseca navrše 10, 20, 30 ili 40 godina radnog staža ostvariće rast zarada jer je Vlada predložila tromjesečno odlaganje primjene mjere obustave obračuna uvećane zarade po osnovu minulog rada za zaposlene u javnoj administraciji za 2017. i 2018. godinu, piše Dan.
S druge strane, majke koje su ostvarile naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, a koje nemaju minuli rad, i dalje najviše trpe zbog vladinih mjera sanacije, i njima će primanja biti umanjena za četvrtinu.
Dosta majki odreklo se prava na penziju i napustilo posao, čime su ostale bez “minulog rada”.
Najveću korist od ove vladine odluke imaće upravo oni sa najvećim primanjima u državnoj upravi. Po ovoj računici, to znači da će funkcionerima koji ispunjavaju ove uslove, a zvanično imaju naviše plate u državi od 1.000 do preko 2.000 eura, zarade rasti od 50 pa do 200 eura.
Kako je za Dan pojasnio ekonomski analitičar Siniša Lekić, zaposlenima koji imaju do 10 godina radnog staža dodaje se 0,5 odsto od osnovice zarade, onima koji imaju od 10 do 20 godina 0,75 odsto, a od 20 do 30 jedan odsto…
“Neko ko je imao devet godina radnog staža, pa je imao 0,5 odsto po osnovu minulog rada po godini radnog staža, a sledeće godine puni 10 godina staža, kada treba da uđe u kategoriju 0,75 odsto, to neće moći zbog zamrzavanja, već će mu ostati na 0,5 odsto”, pojasnio je Lekić, govoreći o tome šta znači “zamrzavanje minulog rada”.
On pojašnjava da procenat koji se dodaje zavisi od startne osnovice.
“Na primjer, imate pet godina radnog staža, a minuli rad vam se obračunava sa 0,5 odsto. Vama se na osnovicu plate dodaje 2,5 odsto na ime minulog rada. Sledeće godine bi bilo više. U prosjeku je startna osnovica 420 eura”, precizirao je Lekić.
Iz Vlade je saopšteno da je odluka o privremenom odlaganju mjere neuvećavanja zarade po osnovu minulog rada rezultat razgovora koje su potpredsjednik Vlade Milutin Simović i ministri finansija i rada i socijalnog staranja Darko Radunović i Kemal Purišić vodili sa predstavnicima oba reprezentativna sindikata.
Sa fiskalne strane ovakvo rješenje omogućeno je najavom da će u Skupštini biti predloženo smanjenje budžetskih izdvajanja za političke partije.
“Do kraja marta odnosno u razdoblju na koje se odnosi odlaganje primjene ove mjere Vlada i socijalni partneri, sindikati i poslodavci, nastaviće dijalog sa ciljem pronalaženja najprihvatljivijeg modela po sugestiji sindikalnih organizacija uz istovremeno obezbjeđivanje pune primjene mjera fiskalne konsolidacije kao jednom od prioriteta Vlade”, poručeno je iz Vlade.
