Treća najveća italijanska banka Monte dei Paschi di Siena suočena je nakon neuspjelog referenduma o ustavnim promjenama s povećanim rizikom od nacionalizacije, piše Financial Times (FT), pozivajući se na upućene izvore.
Plan banke Monte dei Paschi di Siena o prikupljanju pet milijardi eura uz pomoć investitora doveden je u opasnost u kontekstu političkih previranja koje je prouzrokovala najavljena ostavka italijanskog premijera Mattea Renzija, kazali su izvori za finansijski londonski dnevnik.
Premijer se odlučio povući nakon poraza na referendumu na kojem je s gotovo 60 posto glasova građana odbačen njegov predlog ustavnih reformi u trećoj najvećoj ekonomiji eurozone.
Ovoga vikenda donijeće se odluka o načinu rješavanja problema loših kredita kojima je opterećena ta treća najveća banka u Italiji, nakon UniCredita i Bance Intese.
Ministar ekonomije Pier Carlo Padoan u pregovorima je s katarskim državnim stabilizacionim fondom o injekciji u iznosu od milijarde eura koju bi trebao ubrizgati u posrnulu banku, no nade su sve manje da bi dogovor mogao biti postignut prije krajnjeg roka postavljenog za kraj godine.
Bez ulaganja iz Katara, ni ostali dijelovi plana o dokapitalizaciji banke vjerovatno neće uspjeti.
Dionice italijanske banke u ponedjeljak su oštro potonule zbog špekulacija da će vlada morati da pomaže najstariju banku u svijetu.
Po pisanju Wall Street Journala, banka i njeni savjetnici odlučili su da sačekaju da vide ko će preuzeti dužnost premijera nakon Renzijeva odlaska te potom odluče o daljim radnjama.
Poziv na uzbunu bila je vijest da je Monte dei Paschi najlošije prošla od 51 evropske institucije koje su bile podvrgnute provjerama Evropske agencije za banke (EBA) u ovogodišnjem srpnju.
Banka je opterećena sa 46 milijardi eura loših zajmova i dionice su joj od početka godine potonule za 80 posto. Toskanski zajmodavac mora prikupiti svježi kapital, već treći put u tri godine, prije kraja decembra kako bi izbjegao likvidaciju.
“Razlika između Italije i ostalih zemalja je u tome da u Italiji u osnovi nema državne pomoći odnosno preuzimanja. Nije isključeno da državna pomoć bude nužna“, kazao je član Upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) u ponedjeljak u Beču.
Čak i na vrhuncu dužničke krize u eurozoni Italija se odupirala pozivima da ubrizga svježi kapital u banke ili zatraži pomoć od EU-a. No, sada su iscrpljene gotovo sve mogućnosti rješenja u privatnoj sferi za izlječenje bankarskog sektora, koji je opterećen s oko 360 milijardi eura loših kredita nagomilanih tijekom recesije.