Šaljemo mailove, kupujemo preko interneta, naručujemo hranu, odjeću, koristimo GPS, lajkujemo na Facebooku. Ne sluteći ostavljamo naše podatke svuda. U većini slučajeva naš digitalni trag “namirišu” velike kompanije poput Facebooka, Amazona, Googlea. Prikupljaju ih, provlače kroz algoritme, a onda prodaju marketinškim kompanijama, političkim propagandistima i reklamnim agencijama koje prema tim podacima kreiraju personalizovane oglase. Prema zadnjim istraživanjima, Facebook može zaraditi i do 2000 dolara s podacima samo jednog korisnika.
No, prema kalkulatoru vrijednosti ličnih podataka Financial Timesa podaci jedne osobe i ne vrijede baš puno. Recimo, pol, godište i lokacija vrijede tek 0,0005 dolara. Vrijednost, međutim, može porasti za 30 posto ako ste nedavno razvedeni ili čak 130 posto ako imate ozbiljnije zdravstvene probleme, glavobolje, dijabetis, povišeni krvni pritisak. Uzimajući sve podatke jedne osobe u obzir vrijede oni u prosjeku između 0,20 i 0,60 dolara, prema Financial Timesu.
Nedavno su se na tržištu pojavile aplikacije kao što je Datum, Wibson, Permission.io koje obećavaju korisniku zaradu upravo prodajom vlastitih podataka kompanijama za istraživanje tržišta ili obrazovnim institucijama tvrdeći da se našim ličnim podacima ionako trguje, pa zašto i vlasnik tih podataka ne bi zaradio.
Wibson
Mobilna aplikacija koja funkcioniše kao “decentralizovani pretraživač”. Korisnik sam odlučuje koje će podatke staviti na prodaju i kome će podatke prodati, a zauzvrat dobija tokene (WIB) isplaćene u korisnikov digitalni novčanik. Aplikacija će korisnika nagraditi s 10 WIB-a ako podijeli svoju lokaciju. Dijeljenje Facebook i LinkedIn računa, nagradiće se s 20 tokena, a Google podatke s čak 25. Novinar BBC-a u jednom je danu, dijeleći sve svoje podatke, uključujući i medicinske podatke, i pristajući na sve ponude za otkup, koje su uglavnom stizale sa univerziteta, prikupio 430 tokena koje je može zamijeniti za mjesec dana besplatnog Spotifya, Visa poklon bon od 10 dolara ili besplatne Uber vožnje. Da jedan korisnik na godinu može zaraditi i do 240 dolara, tvrdi Mat Travizan, osnivač i izvršni direktor Wibsona, prema podacima koji se odnosi na SAD-a. Wibson trenutno broji više do 5500 korisnika i 10 kompanija klijenata, a osim u SAD-u, dostupan je i u Španiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, a uskoro i u ostatku Evrope.
Datum
Kompanija koje je nedavno počela s poslovanjem, opisuje se kao “blockchain magacin za podatke i monetizaciju”. Prema svim dostupnim iskustvima, s Datumom teško da će se netk obogatiti. Prodajom svoje lokacije, Datum korisniku daje 1 DAT. Bilo bi to oko 0,01 dolar. No, prema obećanjima Datuma, njihovih 95 hiljada korisnika u prosjeku zaradi 15 dolara mjesečno. Planiraju ponudu da prošire i na medicinske podatke. Prodajom svojih zdravstvenih informacija osiguravajućim kućama korisnik bi mogao zaraditi i do 2000 dolara godišnje, prema njihovom obećanju.
CitizenMe
KOmpanija koja daje “stvarnu vrijednost za virtualni život”. Riječ je o ispunjavanju online upitnika. Najčešće su to pitanja o ličnim preferencijama koje koriste političke stranke i nevladine organizacije. Prema pisanju BBC-a nakon 10 odgovorenih pitanja, CitzenMe na PayPal račun ispitanika pošalje 0,13 dolara. Čini se malo, ali valja uzeti u obzir da za ispunjavanje treba tek nekoliko sekundi. Problem je što se vrlo brzo ispune svi upitnici i više niti jedan nije dostupan.
Permission.io
“Gledaj reklame i zaradi”, tako bi se mogla sumirati ideja iza Permission.io. Tvrde da su blockchain platforma koja povezuje oglašivače i ljude spremne na prodaju svojih podataka. Oglašivač u ovom slučaju korisniku plaća za svaku pregledanu reklamu umjesto da to plaća Googleu ili Facebooku. Kako objašnjavaju iz Permission-a, slično je kao kada se gledaju reklame na YouTube, za automobile, filmove, muzičke spotove, samo što YouTube neće platiti korisniku za pregledavanje.
Doc.ai
Aplikacija koja se bavi medicinskim istraživanjem od korisnika traži da podijele svoje medicinske podatke kao što su lijekovi koje koristi i mikrobiološke informacije. Iza platforme stoji vještačka inteligencija, a svi se podaci bilježe na blockchain. Plan je Doc.ai da medicinske informacije i kartoni pacijenata u bližoj budućnosti budu transparentni, a korisnik prema podijeljenim osobnim podacima može dobiti i prijedloge liječenja. Takođe, piše Wired, moguće je, u zavisnosti od metode, prijaviti se učestvovanje u alergijskim studijama. Tako korisnik koji je alergičan na, recimo, polen može u aplikaciji bilježiti svaki put kada kine. Zauzvrat Doc.ai daje svoj token NRN.
