Članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) Izabel Šnabel (Isabel Schnabel) poručila je na konferenciji u Frankfurtu da neizvjesnost koja vlada u vezi sa brzinom dezinflacije opravdava pristup „zavisnosti od podataka“ (data-dependent), koji to tijelo primjenjuje pri donošenju odluka o mjerama monetarne politike, uključujući i kretanje ključnih kamatnih stopa ECB.

Šnabel je u govoru istakla da takav pristup prepoznaje da monetarna politika treba da vodi računa o načinu na koji ekonomija reaguje na najbrži ciklus povećanja kamata u istoriji eurozone, kao i da treba imati u vidu da nedostatak istorijskog presedana znači „da se u manjoj mjeri možemo oslanjati na prošlo iskustvo“.

Ona je rekla da će Izvršni odbor ECB zato na svakom predstojećem sastanku procjenjivati da li je uticaj kumulativnog zaoštravanja monetarne politike na buduću putanju inflacije dovoljno jak da obezbijedi održiv i blagovremen povratak inflacije na cilj od dva odsto ili je tempo dezinflacije suviše spor da bi u ECB bili uvjereni da aktuelne monetarne mjere mogu da obezbijede srednjoročnu stabilnost cijena.

„Da bismo obezbijedili robusnost monetarne politike moraćemo da razmotrimo ne samo osnovni scenario za izglede inflacije, već i cjelokupnu distribuciju rizika. To je zato što, iako greške u prognozama počinju da se smanjuju, još uvjek postoji izuzetno veliki stepen neizvjesnosti u pogledu srednjoročnih izgleda inflacije“, upozorila je Šnabel i među rizike ubrojala rast troškova rada, pojavu ekstremnih vremenskih pojava koje dovode do poremećaja u lancima snabdijevanja, poljoprivredi i turizmu, kao i rast udjela kredita stanovništvu sa fiksnom kamatnom stopom i relativno visoka inflatorna očekivanja.

Naglasila je da će Izvršni odbor ECB zato na predstojećim sastancima pažljivo odmeriti ove i druge relevantne rizike.

„Ako procijenimo da su aktuelne mere nedosledne sa blagovremenim vraćanjem inflacije na naš cilj od dva odsto, dodatno povećanje kamatnih stopa bi bilo opravdano. U situaciji strukturnih inflatornih prepreka i ‘zategnutosti’ tržišta rada tako bi se osigurali od daljeg povišenog rizika da inflacija predugo ostane iznad našeg cilja“, rekla je Šnabel, prenosi Biznis.rs.

Nasuprot tome, kako je pojasnila, ako procjena transmisije monetarne politike sugeriše da se tempo dezinflacije odvija po želji, „možemo sebi priuštiti da sačekamo do sljedećeg sastanka kako bismo prikupili više dokaza o tome kako će se usporavanje agregatne tražnje prenijeti na cijene i plate“.

„Prema pristupu koji zavisi od podataka, ne možemo predvidjeti na kom nivou će biti vrhunac kamatnih stopa ili koliko dugo će one morati da se drže na restriktivnim nivoima. Ne možemo, takođe, da se obavežemo na buduće akcije“, naglasila je Šnabel.

Zaključila je da se utvrđivanjem monetarne politike „sastanak po sastanak, otvorenog uma i na osnovu pristiglih podataka i procjene rizika po izglede za inflaciju“, može obezbijediti da ključne kamatne stope ECB budu postavljene na odgovarajući restriktivne nivoe onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje blagovremenog vraćanja inflacije na srednjoročni cilj od dva odsto.

ECB je, inače, 27. jula donijela odluku o podizanju tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena, tako da su kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju povećane na 4,25 odsto, 4,50 i 3,75 odsto respektivno.