Piše: Dr Ivona Lađevac, zamjenica direktora Instituta za međunarodnu politiku i privredu
Nastanak BRIKS-a predstavljao je otvoreni izraz nezadovoljstva rastućih ekonomija svijeta postojećim sistemom međunarodnih finansijskih institucija. Brazil, Rusija, Indija i Kina, a vrlo brzo im se pridružila i Južnoafrička Republika, osjetivši da je njihov dalji razvoj sputan prevashodno ucenjivačkom politikom međunarodnih finansijskih institucija, pokazale su otvoreno nezadovoljstvo takvim sistemom i odlučile da preuzmu odgovornost ne samo za svoju budućnost, već i budućnost zemalja koje bi u perspektivi mogle da im se pridruže.
Poruka koju su ove zemlje poslale, ušavši u ovaj oblik saradnje, bila je da je svijet i dalje multipolaran, ali da postojeći odnosi moraju da se izbalansiraju jer zastarjele metode globalnog upravljanja nisu održive u novim okolnostima.
Želja pomenutih država da doprinesu promjenama realizovana je na dva fronta. Dok su lobirale za reformu Svjetske banke i MMF-a, paralelno su radile na diverzifikaciji međunarodnih finansijskih institucija. Rezultat tog rada je Nova razvojna banka, osnovana 2015. godine. Nova razvojna banka je tako postala alternativa Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu čiji se „Programi strukturnog prilagođavanja“ često kose sa interesima zajmotražioca.
Riječi kineskog predsjednika Si Đinpinga, domaćina samita 2022, da se BRIKS ponaša odgovorno, te da svijetu daje pozitivnu, stabilizirajuću i konstruktivnu snagu, dobile su potvrdu iskazivanjem interesovanja brojnih zemalja da na ovogodišnjem samitu stupe u članstvo.
Naime, Južnoafrička Republika, zemlja domaćin, saopštila je da je više od 40 zemalja izrazilo interesovanje da se pridruži BRIKS-u, među njima i Argentina, Alžir, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Bahrein i Indonezija, dok su Iran i Saudijska Arabija uputili i formalno zahtjev za prijem.
Nema sumnje da bi proširenje članstva BRIKS-a, uključivanjem većeg broja zemalja globalnog Juga, doprinjelo jačanju njegovog globalnog uticaja. Po postojećem stanju, zemlje BRIKS-a ukupno imaju više od 3,2 milijarde stanovnika, što predstavlja oko 40 odsto svjetskog stanovništva koje je dostiglo osam milijardi ljudi.
Iako među zemljama članicama osnivačima postoje razlike u odnosu na proširenje, očekivano je da će se naći konsenzus u vezi sa tim pitanjem, te da će se ono sprovoditi postupno. Proširenje bi donijelo veliko olakšanje zemljama u razvoju i tržišnim ekonomijama u nastajanju jer se ne bi nalazile u zavisnom položaju u odnosu na države i/ili institucije kod kojih je ekonomska moć pretežno koncentrisana.
Po riječima brazilskog ministra spoljnih poslova, gospodina Maura Vieirie, BRIKS je „neophodan mehanizam za izgradnju multipolarnog svjetskog poretka koji odražava potrebe zemalja u razvoju“.
Izvor: Mediabiro.tv
