Budžet za narednu godinu, o kojem je rasprava u Skupštini počela juče, je razvojni, okrenut kapitalnim projektima i zasnovan na realnim pretpostavkama, smatraju poslanici vladajuće koalicije. Ipak, opozicioni političari upozoravaju na neuravnoteženost prihoda i rashoda i lošiji kvalitet života građana.
Poslanik vladajuće DPS-a Predrag Sekulić smatra da je dobro što su za narednu godinu planirani veći prihodi, kao i to što se javna potrošnja smanjuje.
“Kada se ti podaci uporede sa periodom ekonomske krize, mislim da ima prostora i da možemo bolje, pogotovo kada je riječ o smanjenju javnih rashoda po pitanju službenih putovanja od oko dva miliona eura”, rekao je Sekulić, dodajući da veće zaduženje znači i veću javnu potrošnju.
On vjeruje i da će naredne godine, na osnovu projekcija rasta BDP-a i smanjenja javnog duga doći do rebalansa budžeta, ali u smjeru povećanja prihoda.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je pitao da li će dešavanja u bankarskom sektoru dovesti u pitanje aranžman sa Svjetskom bankom, s obzirom na to da su privremene mjere uvedene u dvije banke. Damjanović je pitao ministara finansija i kako to da će se finansirati 180 miliona eura depozita. On smatra da predloženi budžet predstavlja kontinuitet svih politika iz prethodnih godina i da ne sadrži prekretnicu ili nagovještaj, kako bi privredni i rast životnog standarda doveli u vezu.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović ipak smatra da je budžet za narednu godinu razvojni, te da je zasnovan na realnim pretpostavkama.
“Pozitivno je što će se tekuća potrošnja finansirati iz izvornih prihoda. Od stavki koje nijesu predviđene budžetom, a uticaće pozitivno je i davanje u zakup aerodroma, program ekonomskog državljanstva i prodaja akcija Elektroprivrede”, ocijenio je Ibrahimović.
Poslanik Demosa Miodrag Lekić ukazao je na rizike budžeta koji se, prema njegovom mišljenju, odnose na neuravnoteženost prihoda i rashoda.
“Crna Gora je 2006. godine bila zadužena 700 miliona eura, a danas više od tri milijarde. Došli smo do alarmantnog momenta, jer se zadužujemo da bismo vraćali kamate, a zaduživanje stvara privid da je sve u redu”, rekao je Lekić
Smanjenje budžetskog deficita, kako je kazao poslanik SD-a Boris Mugoša, je pozitivna strana predloženog zakona, kao i dalja konsolidacija javnih finansija.
“Pozitivno je i što su povećana sredstva za poljoprivredu, sport i nauku i što je kapitalni budžet najveći od obnove nezavisnosti”, ukazao je Mugoša. D.J.
Zaduživanja samo za kapitalne projekte
Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče u parlamentu da u Vladi nijesu rekli da dug neće rasti, već da će se on povećavati dok se bude radio auto-put, te da će se zaduživati samo za potrebe kapitalnog budžeta.
“Krajnje konzervativno smo pravili budžet i za narednu godinu nijesmo planirali povećanje plata, ali ne znači da do toga neće doći, rekao je ministar.
Kada je riječ o korekciji minimalne zarade i smanjenja opterećenja na rad, kako je kazao, do toga mora doći, samo je pitanje trenutka.
Odbijene izmjene zakona o radu
Parlament juče nije usvojio predloge zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, o izmjenama zakona o radu, kao ni predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama čiji je predlagač poslanik SDP-a Raško Konjević.
On je, govoreći o povećanju minimalnih zarada naveo koje države do sada su to uradile, a da imaju niži ekonomoski rast od Crne Gore.
“Hrvatska je od 1. januara naredne godine povećala minimalnu zaradu na 404 eura. To su učinile i Srbija, Makedonija, Estonija, Rumunija, Bugarska i Francuska. Kosovo jetakođe povećalo minimalnu zaradu na 250 eura, ukazao je Konjević, upozoravajući da do njenog povećanja u Crnoj Gori nije došlo u posljednjih pet godina.
Skupština nije usvojila ni godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2017. godini, koji je predložio nezavnisni poslanik Damjanović.
