Nafta je danas nastavila da tone jer je zabrinutost zbog rasta američkih zaliha i stanja globalne ekonomije bacila u zasjenak signale iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) da bi mogla da produži, pa i da poveća obećano smanjenje proizvodnje.
Naftni fjučersi su pali za čak 1,9 odsto na trgovanju u Njujorku, izvještava agencija Blumberg.
Američka “laka” nafta WTI za isporuku u februaru trgovana je jutros na Njujorškoj robnoj berzi u 7.50 časova po lokalnom vremenu po cijeni od 44,91 dolar po barelu, 68 centi nižoj nego posljednjeg trgovačkog dana prošle sedmice.
WTI nafta je u petak takođe bila u padu za 0,6 odsto. Ukupan obim današnjeg trgovanja bio je oko 20 odsto ispod 100-dnevnog prosjeka.
Sjevernomorska nafta “brent” za februarsku dostavu pojeftinila je za 46 centi na 53,36 dolara za barel na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa, nakon prošlonedjeljnog pada od 11 odsto.
Zvaničnici iz Iraka, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata prihvatili su predloge Saudijske Arabije da naftni kartel produži rezanje proizvodnje za još šest mjeseci.
Oni će morati da se uhvate u koštac sa američkim proizvođačima, koji su prošle nedjelje, uprkos tome što je pumpanje blizu rekordnih nivoa, povećali broj aktivnih bušotina za još 10 na ukupno 883, navodi Blumberg.
Naglašavajući da će OPEK i njeni saveznici smanjiti proizvodnju za 1,2 miliona barela dnevno, kako bi u prvom kvartalu 2019. “očistili” višak ponude na tržištu, ministar energetike UAE je nagovijestio mogućnost razgovora i o dodatnim rezovima.
“Ipak, investitori su i dalje skeptični. Trgovinski rat predsjednika SAD Donalda Trampa sa Kinom i politika kamatnih stopa Federalnih rezervi izazivaju zabrinutost po pitanju globalnog ekonomskog rasta”, napominje njujorška agencija.
Cijene nafte su pale za više od 40 odsto sa četvorogodišnjeg maksimuma zabilježenog početkom oktobra ove godine.
