Završetak godine na svjetskim berzama je turbulentan pa je praznični ugođaj mnogima uvelike pokvaren i graničio s panikom. Najvažniji berzanski indeksi od SAD-a na dalje snažno su pali, svjetskim su bogatašima isparile milijarde dolara.

Za američke dionice predstavljene u S&P 500 indeksu bio je to najlošija nedjelja od 2011. godine, a mediji upozoravaju da je taj indeks na putu prema svom najvećem decenbarskom padu od doba Velike depresije. Bloombergovi su pak analitičari izračunali kako je ova godina za evropske dionice ispala najgora od 2008. godine.

Uznemireni investitori

Legitimno pitanje je: šta se dešava? Odgovor je kompleksan, u pitanju je “niz malih oluja”, a svakako su više u sferi strahova nego konkretnih argumenata, pri čemu se sve to zbiva nakon deset godina priličnog rasta cijena dionica.

Sada se očekuje usporavanje svjetske ekonomije, čemu je doprinio i trgovinski rat s Kinom koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump. Investitori su takođe uznemireni zbog niza neizvjesnosti vezanih za Ameriku gdje je centralna banka podigla ključne kamatne stope i najavila plan za nastavak takve politike i u 2019. godini, te se pitaju hoće li SAD možda ipak zaroniti prema recesiji. U Evropi, pak, osim reakcija na zbivanja na američkom tržištu, niz je velikih političkih upitnika vezanih uz problematični Brexit i njegove posljedice te, recimo, rasplet u ekonomski uzdrmanoj Italiji.

Nekoliko Trumpovih poteza posebno izaziva pažnju. Nezadovoljan mjerama centralne  banke, on navodno razmišlja o smjeni guvernera Jerome Powella, što bi pak izazvalo novu rundu haosa na tržištu kapitala. Upitno je i hoće li postići najavljivano trgovinsko primirje s Kinom, nakon što su tokom godine dvije zemlje razmijenile niz udaraca međusobnim dizanjem carina. Peter Navarro, trgovinski savjetnik Bijele kuće, objavio je, naime, da SAD i Kina možda neće postići trgovinski dogovor u zadanom roku ako Peking temeljno ne preispita svoje ekonomske politike, što su investitori preveli kao probleme u pregovorima između dvije najveće ekonomije.

Osim toga, Trump insistira na gradnji zida prema Meksiku, a oko toga nema finansijskog dogovora u Kongresu, što znači da će biti problema s funkcionisanjem administracije. Sve to utiče na ponašanje investitora, a negativan sentiment se lako preliva s američkog tržišta na ostatak svijeta. Najbogatiji ljudi na svijetu izgubili su, kaže Bloomberg, u tom klizanju ove godine 511 milijardi dolara.

Bogatstvo

Izračunali su to prema svom indexu milijardera, njih 500, čije se bogatstvo stislo na ukupno 4,7 biliona dolara. Najveću grupu na toj listi čine Amerikanci, njih 173, a zajedno su ove godine izgubili 5,9 posto na vrijednosti svojih dionica. Jeff Bezos, vlasnik Amazona, koji je u prvom dijelu godine bilježio silne dobitke te je u jednom trenutku bio “težak” 168 milijardi dolara, sada se spustio na 115 milijardi dolara (što znači da je “izgubio” 53 milijarde dolara). Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg je pak zabilježio pad od 23 milijarde dolara.

No, rezultat rasprodaja na svjetskim berzama je da su dionice postale jeftine te se to, zapravo, može gledati i kao sjajnu ulagačku priliku, tim više što, zapravo, niko od ozbiljnih analitičara sada ne prognozira da je na horizontu recesija.