Firme iz Atlas grupe Duška Kneževićaspremne su da dokapitalizuju Atlas banku i Invest banku Montenegro (IBM) prema zahtjevu privremenih upravnika, iako i dalje smatraju da banke imaju dovoljno kapitala i da prinudna uprava nije bila potrebna, saopšteno je “Vijestima” iz Atlas grupe.
Kompanije Kneževića imaju oko 80 odsto akcija u dvije banke. Centralna banka je prije deset dana uvela privremenu upravu u dvije banke, uz obrazloženje da kapital kojim raspolažu ne odgovara nivou rizika poslovanja. Nakon toga, upravnici su uveli moratorijum na određena poslovne transakcije klijenata i ograničili podizanje novca građanima.
Iz Atlas grupe, prema informacijama “Vijesti”, upravnicima zamjeravaju na zabranama određenih poslovnih transakcija klijentima, što se kosi sa obrazloženjem Centralne banke da prinudnom upravom žele da spasu banke.
Sporne mjere su, po njihovom mišljenju, da pravna lica – klijenti banaka, mogu da dobijaju novac na račun, ali ne mogu njim ništa da plate, ne mogu da uplaćuju pazar, mogu da isplaćuju zarade samo zaposlenima koji imaju račun u toj banci.
Niko sada ne može da otvori račun u bankama, a čak ni da oroči depozit. Klijenti koji su imali račun samo u nekoj od te dvije banke sada moraju da otvoraju račun kod drugih.
“Na ovaj način se tjeraju klijenti i ugrožava pozicija banke na tržištu. Cilj ovih mjera je da se oslabi banka, da nema priliva i da joj se napravi nepopravljiva šteta”, poručili su iz Atlas grupe.
Knežević u Atlas banci direktno ili preko partnerskih firmi kontroliše 82 odsto vlasništva i saopštili su da su spremni da učestvuju u dokapitalizaciji.
On je već pisao predsjednicima države i vlade i Centralnoj banci da nema razloga za uvedene mjere i da su one na štetu klijenata i privrede, ali i da dijeluje kao da je to nekome cilj.
Privremeni upravnici su u petak poslali dopis akcionarima banaka u kojima im daju rok od pet dana da dostave informaciju o “sposobnosti i spremnosti da dokapitalizuju banku, ukoliko predlog za rješavanje stanja u banci obuhvati i dokapitalizaciju banke”.
Atlas banka je u proteklih godinu i po sprovela dvije dokapitalizacije od po pet miliona eura i time ispunila tadašnje preporuke Centralne banke. Međutim, u avgustu ove godine arapska kompanija, sa azerbejdžanskim kapitalom, Kaspia Property Holdings naplatila je od Atlas banke prinudno 12,5 miliona eura po osnovu presude koju je donio Privredni sud.
Iz Atlas banke su tokom suđenja tvrdili da nijesu izdali tu garanciju već samo njen nacrt. Knežević je u pismima kazao da je planirao da dokapitalizuje banku novcem od poravnanja sa državom u vezi sa bolnicom u Meljinama. On je kazao i da nije biznismen koji se obogatio švercom cigareta, banana i nafte i korišćenjem državnog novca kao neki, već da je pospješivao poslovanje u Crnoj Gori kao novoj investicionoj destinaciji i da je spasavao neke druge banke kada su zapale u probleme.
Istovremeno sa najavama i sprovođenjem ovih mjera, desilo se uvođenje stečaja u Bolnici Meljine i pokretanje istrage zbog sumnji u pranje novca preko sistema “e-commerce” Atlas banke. Knežević je negirao bilo kakve sumnjive transakcije, ali je sva tri slučaja doživio kao napad na njegovu grupu čije poslove želi neko da preuzme.
