Svjetska potražnja za naftom dostiže rekordne vrijednosti, podstaknuta većim brojem letova u vazušnom saobraćaju, povećanom upotrebom nafte u proizvodnji struje i rastućom kineskom petrohemijskom aktivnošću, pokazuje izvještaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA).
Globalna potražnja, prema prognozama IEA će skočiti sa 2.2 miliona barela po danu (mb/d) na 102.2 mb/d u ovoj godini, a Kina će imati učinak u rastu te tražnje sa čak 70 odsto.
Globalno snabdijevanje naftom je palo, za 910.000 barela dnevno, na 100.9 mb/d u julu.
Povećanje proizvodnje rafinisanih proizvoda nije uspjelo da ublaži probleme na tržištu, gurajući cijene benzina i srednjeg destilata do skoro rekordnih.
Kada je u pitanju izvoz ruske nafte u julu ostao je stabilan na oko 7.3 mb/d, dok se izvoz sirove nafte u Kinu i Indiju smanjio, ali je i dalje činio 80 odsto ruskih isporuka.
Više cijene nafte, u kombinaciji sa smanjenim popustima za ruske klase, povećale su procjenjene prihode od izvoza za 2.5 milijardi dolara, na ukupno 15.3 milijarde dolara, što je 4.1 milijardu dolara više nego prije godinu dana.
Globalne posmatrano, zalihe nafte su u junu smanjene za 17.3 mb/d, predvođene Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Potrebe industrije OECD-a pale su u skladu sa sezonskim trendom, na 2.8 milijardi barela dnevno.
Industrijske zalihe su bile 115.4 mb ispod petogodišnjeg prosjeka, a preliminarni podaci ukazuju to da su globalne zalihe dodatno porasle u julu i avgustu. navodi “NovaEkonomija”.
