Crnogorska asocijacija malih akcionara (CAMA), obratila se juče predsjedniku Komisije za tržište kapitala Zoranu Đikanoviću sa zahtjevom da u što hitnijem roku preduzme sve mjere propisane zakonima o tržištu kapitala i investicionim fondovima, da bi se spriječila, kako tvrde, „dalja nezakonita raspolaganja imovinom Eurofonda i zaštitila potraživanja nesaglasnih akcionara koja su potvrđena presudama Privrednog suda “.
“Uprkos presudama, menadžment Eurofonda nastavlja sa nedomaćinskim upravljanjem i svjesno i proračunato krši odredbe zakona sa isključivom namjerom da se osujeti naplata nesaglasnih akcionara i time izbjegne ispunjenje nesporne zakonske obaveze”, tvrdi se u dopisu Đikanoviću, koji je potpisao direktor CAMA Aleksandar Raspopović.
Iz CAMA u dopisu navode da moraju konstatovati i “da menadžment Eurofonda ima prećutnu saglasnost regulatora u sprovođenju investicione politike koja je u samo nekoliko godina dovela do višestrukog umanjenja imovine fonda, a sve to naravno na štetu manjinskih akcionara”.
“Regulator je ostao prilično inertan na zahtjeve manjinskih akcionara, pa su tako danas dovedeni u nezavidan položaj na šta su upravo ukazivali u svim prethodnim obraćanjima regulatoru. Danas je gotovo izvjesno da će nesaglasni akcionari fonda postati kolateralna šteta nečinjenja Komisije i drugih organa i gotovo je sigurno da isti neće uspjeti da naplate potraživanja utvrđena pravosnažnim sudskim presudama”, ističe se u dopisu.
Raspopović ukazuje “da će nesaglasni akcionari Eurofonda istrajati u namjeri da ostvare zakonom zagarantovana prava i interese, te da su spremni da pred svim domaćim i inostranim sudskim instancama zatraže zaštitu istih, i to na način što će svoje tužbene zahtjeve adresirati kako prema članovima Nadzornog odbora fonda, tako i prema institucijama koje su svojim nečinjenjem omogućile menadžmentu Eurofonda da izigra manjinske vlasnike”.
Raspopović napominje da su gotovo sve akcije fonda založene u korist Bank Alpinum AG kao obezbjeđenje za kredit koji je ova banka odobrila Eurofondu. Napominje dalje, da je upitna i sama tržišna vrijednost akcija u portfoliju fonda budući da je Izbor Bar u postupku prodaje nekretnina koje imaju u vlasništvu, kao i da se Solana nalazi u stečaju još od 2011. godine
“Novac od prodaje Jugopetrola, CGES-a i nekretnina, menadžment fonda je plasirao u spekulativni finansijski instrument, Libertas ETI. Poznato nam je da je ovaj instrument isključen sa međunarodnih berzi i to na način što ih je prvo suspendovala Frankfurtska berza, a nakon toga i delistirala sa berze, i to počev od 21.08.2017. Imovinu fonda čine i nekretnine upisane u LN 1035 KO Bećići, kat. parcela 838/2, dvospratna zgrada (5 posebnih/stambenih djelova ukupne površine 286 m2), po namjeni zgrada za stanovanje. Neposredno nakon donošenja presuda Privrednog suda u korist nesaglasnih akcionara, ova nekretnina je opterećena zabilježbom Rješenja o izvršenju I.br.5246/18 javnog izvršitelja”, navodi se u dopisu.