Crnoj Gori je potrebna stabilizacija političkih prilika, vidljivi učinci na putu pridruživanja Evropskoj uniji, jasna razvojna strategija zemlje praćena kratkoročnim i dugoročnim ekonomskim mjerama, te unapređenje vladavine prave i suzbijanje sive ekonomije, smatra predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.

Ona je u intervjuu agenciji Mina-business ocijenila da bi to za rezultat trebalo da ima stabilizaciju investicionog okruženja i pokretanje novog ciklusa kapitalnih ulaganja.

“Imajući u vidu osjetljiv geopolitički trenutak koji uslovljava globalnu ekonomsku neizvjesnost, kao i činjenicu da će ovo biti treća vlada za tri godine, jasno je da će se pred njom naći brojni izazovi, u prvom redu harmonizacija unutrašnje reformske politike sa eksternim faktorima”, rekla je Drakić, govoreći o ključnim izazovima koje vidi pred novom vladom.

Prema njenim riječima, ključni globalni izazovi poput geopolitičkih tenzija, visoke inflacije i pooštravanja uslova finansiranja na međunarodnom tržištu, itekako se reflektuju na našu ekonomiju.

“U tom kontekstu makroekonomska stabilnost, ravnoteža platnog bilansa, smanjenje stope inflacije i broja nezaposlenih, te otvaranje novih radnih mjesta i podsticanje poslovnih aktivnosti, neće biti lak zadatak”, smatra Drakić.

U posljednjem istraživanju Komore, preko 90 odsto privrednika je saopštilo da je reforma javne administracije neophodna. Uz to, mora se voditi računa o institucionalnoj memoriji i zadržavanju kadra koji su ključni nosioci posla.

Komora, kako je kazala, postoji već 95 godina sa istim zadatkom, zastupanje interesa privrede u cilju unapređenja uslova za biznis, te očekuju da će se saradnja nastaviti i sa budućom vladom, jer je to u najboljem interesu i privrede i društva.

“Kreiranje dobrog regulatornog okvira zahtijeva kontinuiran rad, i neophodno je da privreda učestvuje u tome, odnosno da se u granicama mogućeg uvaže stavovi poslovne zajednice, jer je to preduslov kreiranju adekvatnih reformi i njihovog efikasnog sprovođenja”, navela je Drakić.

Komora će, kako je najavila, nastaviti sa pripremom informacija i analiza kojima se daju preporuke vladi, kako za izmjenu i unapređenje regulatornog okvira, tako i za izmjenu određenih praksi u radu javne administracije.

“Tradicionalni sastanak privrednika i vlade, koji predstavlja mogućnost da se u direktnom dijalogu zajednički razmotre najveći izazovi i šanse za našu ekonomiju, planiran je za kraj ove godine”, dodala je Drakić.

Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji, kazala da je, uprkos globalnim turbulencijama i brojnim pratećim izazovima, crnogorska privreda u prošloj godini zabilježila pozitivne trendove.

“Ostvarena je respektabilna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,1 odsto, koliko iznosi i u prvom kvartalu ove godine. Dakle, naša ekonomija se relativno brzo oporavila od pandemijske krize, dok je kriza izazvana ratom u Ukrajini imala i određene pozitivne efekte na crnogorsku ekonomiju, odnosno na rast privatne potrošnje”, rekla je Drakić.

Privatna potrošnja, turizam i ekspanzija energetskog sektora su, kako je precizirala, glavni pokretači ekonomskog rasta u ovoj godini.

“Osim blagog pada u sektoru građevinarstva i nekim vidovima saobraćaja (prevoz robe željeznicom i promet robe u lukama), ostali sektori bilježe rast, što se odražava na povećanje zaposlenosti i zarada.

Lična potrošnja, podržana rastom ličnih dohodaka i kreditiranjem stanovništva, ali i znatnim udjelom potrošnje povećanog broja nerezidenata koji, zbog rata u Ukrajini, borave u našoj državi, porasla je 16 odsto”, kazala je Drakić.

U prvih pet mjeseci tekuće godine, industrijska proizvodnja je porasla pet odsto, kao rezultat rasta u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom, 34 odsto, broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja je veći oko 50 odsto, a promet u trgovini na malo 22 odsto.

“Tokom ovog perioda zabilježeno je značajno poboljšanje na tržištu rada. Prosječan broj zaposlenih je veći devet odsto, a prosječna neto zarada 11 odsto”, navela je Drakić.

Ona je podsjetila da je povećana tražnja uslovila i rast spoljnotrgovinske robne razmjene, odnosno rast uvoza od 17 odsto i pada izvoza šest odsto.

“Visok stepen uvozne zavisnosti ostaje jedna od najslabijih tačaka crnogorske ekonomije, a uslovljen je nizom faktora počev od nedovoljno diversifikovane privrede, zastarjele proizvodne tehnologije u nekim granama, neadekvatno edukovane radne snage i generalno niske konkurentnosti. Iako je došlo do usporavanja inflacije (stopa u maju bila jednocifrena i iznosila 8,4 odsto), izloženost rastu cijena robe koje se uvoze radi podmirenja domaćih potreba je izuzetno visoka i na nju se teško može uticati, tako da će nas to pratiti i tokom ove godine”, navela je Drakić.

Uprkos i dalje vrlo izazovnim geopolitičkim okolnostima i globalnim ekonomskim kretanjima, makroekonomski pokazatelji u prvoj polovini ove godine pokazuju, kako je rekla, nastavak umjerenog pozitivnog trenda.

Pored pomenutih rizika koji se tiču strukture naše ekonomije i izloženosti inflaciji, značajan je i, kako smatra, rizik koji kreira politička nestabilnost u zemlji.

“U tom smislu nekoliko je upečatljivih primjera. Jedan od njih je zastoj u pridruživanju EU, čime se privredni okvir već duže vrijeme ne približava ovom ekonomskom prostoru, što umnogome sužava mogućnost dugoročnog postepenog prilagođavanja naše ekonomije uslovima privređivanja EU”, navela je Drakić.

Takođe, unutrašnja politička nestabilnost, u uslovima sve veće opterećenosti javnih finansija tekućom potrošnjom, povećava rizike, te je od izuzetne važnosti što skorije formiranje stabilne vlade, koja će moći da adekvatno odgovori svim izazovima.

“Stabilnost i predvidljivost su karakteristike povoljnog biznis ambijenta. Čini se da su česti izborni ciklusi u prethodnom periodu, te promjene institucionalne strukture i nosilaca izvršne vlasti, uticale na rast neizvjesnosti. Brojne izmjene regulatornog okvira sprovedene su bez suštinskih konsultacija sa poslovnom zajednicom, iako su neke od njih imale značajne efekte na ekonomski sistem”, ocijenila je Drakić.

Dodatno, izostali su, kako smatra, rezultati ili su učinjeni veoma mali pomaci u rješavanju sistemskih izazova, kao što su siva ekonomija, deficit kadra, nelikvidnost privrede i neefikasnost javne administracije. Navedeno je uticalo na pad ocjene privrednika o poslovnom ambijentu, što je potvrdilo i nekoliko realizovanih istraživanja u ovoj godini.

Drakić je, govoreći o ključnim problemima sa kojima se privrednici susrijeću u svom poslovanju, kazala da Komora u kontinuitetu prati i analizira uslove poslovanja, kako u direktnoj svakodnevnoj komunikaciji, tako i kroz istraživanja.

“Pored sive ekonomije, kao najveće biznis barijere, u istraživanju realizovanom u martu, privrednici su identifikovali kao najveće izazove deficit kadra, neadekvatna zakonska rješenja, sporost u naplati potraživanja – nelikvidnost i neefikasnost javne administracije”, dodala je Drakić.

U navedenom istraživanju Privredne komore, više od dvije trećine ispitanika je identifikovalo sivu ekonomiju kao biznis barijeru, a za 83 odsto njih ona je ujedno najveće poslovno ograničenje.

“U fokusu aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije treba da budu podizanje svijesti građana, odnosno cijelog društva o negativnim efektima, digitalizacija i digitalna transformacija društva, kao i kontinuirano jačanje kapacitete nadležnih inspekcijskih organa i unaprjeđivanje transparentnosti”, rekla je Drakić.

Ona smatra da bi smanjenje sive ekonomije trebalo da bude prioritetna aktivnost svih relevantnih društvenih činilaca jer dobri rezultati na tom polju stvoriće pretpostavke za dalje smanjenje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja privrede.

“Nedostatak kadra sa odgovarajućim znanjima i vještinama, izazov je koji već duže vrijeme opterećuje crnogorsku privredu. Buduća vlada bi trebalo da posebnu pažnju posveti usaglašavanju sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada, odnosno privrede. Posljedice se već sada osjećaju i ukoliko ovaj izazov ne počne sistemski rješavati, one će biti nesagledive”, rekla je Drakić.

Nelikvidnost je, kako je kazala, izazov sa kojima se privreda već duži vremenski period suočava. Naime, ukupan dug po osnovu blokade izvršnih dužnika ima trend rasta i iznosi skoro petinu BDP-a.

“Stoga je za privredu veoma važno rješavanje problema nelikvidnosti što zahtijeva sinergiju svih zainteresovanih strana, odnosno države, privrede – bankarskog sektora i sudstva, te unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira”, saopštila je Drakić.

Prema njenim riječima, nedostatak ili ograničen pristup finansiranju izazov je za veliki broj poslovnih subjekata, a prema tom istraživanju, pristup izvorima finansiranja, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća je izrazito neadekvatan, a najniža prosječna ocjena u odnosu na ostale oblasti pokazuje da ograničen pristup izvorima finansiranja predstavlja jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju crnogorski privrednici.

“Privrednici već duži vremenski period ukazuju na potrebu osnivanja kreditno garantnog fonda ili razvojne banke. Na tome posebno insistiraju mikro, mala i srednja preduzeća, koja imaju osjećaj da su im izvori finansiranja teže dostupni”, rekla je Drakić.

Pored svega navedenog, digitalna transformacija, kako smatra, predstavlja jedan od preduslova za bolji poslovni ambijent.

“Uz političku i ekonomsku stabilnost, važno je prilagođavanjem regulatornog okvira privredu usmjeravati ka zelenoj transformaciji, te Crnu Goru učiniti atraktivnom investicionom destinacijom, što će biti garancija održivog razvoja u budućnosti”, zaključila je Drakić.