Italija se odlučila uvesti bankarskom sektoru jednokratni porez od 40 odsto na izuzetno veliki rast profita za ovu i prošlu godinu, što je izazvalo paniku i van granica, jer bi takva politika lako mogla da se “prelije” u druge zemlje širom Evrope.
Takođe, cijene dionica italijanskih banaka “preko noći” su se strmoglavile i pale između 5,9 i devet odsto. Iako su već sljedeći dan cijene počele da rastu, nakon najave da će porez ipak biti znatno blaži nego što je prvobitno najavljeno, tema dodatnog oporezivanja bankarskog sektora nije nestala.
Na nju se osvrnuo i ekonomski analitičar Damir Novotny iz perspektive Hrvatske, koja bi mogla otići smjerom poput Italije.
“Sve populističke vlade se vrlo rado okreću bankama kao izvoru dodatnog prihoda javnog budžeta. To je učinio ministar Mateo Salvini, ali bez konsultacija sa predsjednicom Vlade Giorgiom Meloni. On je tipični populista. Nije vodio računao o tome kako će reagovati tržište nego njegovi birači. Ta populistička mjera izazvala je cijeli niz negativnih reakcija na tržištu kapitala”, kaže Novotny.
“Morate znati da bankarski posao više nije tako profitabilan kao u prošlosti. Svaka pekara na svoj kapital zarađuje više novca nego banke. Nikako ne bih takvu mjeru preporučio hrvatskoj Vladi”, dodao je on.
S druge strane, neto kamatne marže itekako rastu…
“Da, nikada ranije nismo vidjeli tako brzi rast kamatnih stopa. S druge strane, kamatne stope na depozite su ostale iste jer su banke izrazito likvidne, posebno nakon ulaska u eurozonu. Nema tolike potražnje za kreditima na tržištu pa je višak novca u bankama izazvao pad kamatnih stopa na depozite. S druge strane, reakcija centralnih banaka na inflaciju i rast primarnih kamatnih stopa je izazvao rast kamatnih stopa na kredite. Ali, to će narednih godina početi da pada”, ističe Novotny.
“Italijanska mjera neće imati uticaj na hrvatske banke jer je Hrvatska narodna banka još regulator pa može kontrolisati novčane tokove domaćih banaka. One koje su u vlasništvu stranih grupacija su prilično likvidne i stabilne – da stabilnije ne mogu biti. To nije slučaj s italijanskim bankama. Uz to, one nisu direktno povezane s hrvatskim, samo djeluju na ovom tržištu i pod nadzorom su HNB-a”, napomenuo je on.
Vlada zbog manjka novca u budžetu nudi građanima narodne obveznice, odnosno ulaganje u kratkoročni dug države, što Novotny smatra dobrim za građane jer bi s vremenom mogli zaraditi zbog više kamatne stope nego one koje se nude prilikom štednje u bankama.
“Najbolje je da Vlada što manje interveniše na finansijskom tržištu jer to često donosi više štete nego koristi”, naglasio je Novotny.
“Očekivanja od turizma su bila prevelika pa je to uticalo na cijene. Sad vidimo da mnogi akteri u turizmu spuštaju cijene, pa će trebati da se one stabilizuju. U narednim mjesecima ćemo imati veliki problem spuštanja cijena baš zbog tih previsokih očekivanja”, zaključio je on
N1
