Svjetska vojna potrošnja porasla je za 3,7 posto u realnom iznosu (prilagođeno inflaciji), na 2.240 milijardi dolara u 2022. godini, što je najviše ikada zabilježeno u izvještaju Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Najveći potrošači su nastavili da povećavaju svoje vojne kapacitete, dok je rat u Ukrajini doveo do toga da zemlje u regiji preispitaju svoje vojne budžete.

Shodno tome, evropski vojni budžeti dostigli su nivoe koji nisu zabilježeni od kraja Hladnog rata.

Ukupna svjetska vojna potrošnja iznosila je 2,2 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2022.

Na Sjedinjene Američke Države otpada gotovoo 40 posto globalnih vojnih rashoda, a njihova potrošnja porasla je za 0,7 posto na 877 milijardi dolara. Ovaj iznos uključuje i vojnu pomoć Ukrajini, procijenjenu na 19,9 milijardi dolara.

Na drugom mjestu je Kina čija je vojna potrošnja raste 28. godinu zaredom, a u prošloj godini procijenjena je na 292 milijarde dolara, što je 13 posto ukupne svjetske potrošnje.

Ruska potrošnja porasla je za 9,2 posto, na 86,4 milijarde dolara, što je jednako 4,1 posto BDP-a ove zemlje.

Pad u Turskoj

Ukrajina je napravila najveći skok, a njena vojna potrošnja povećana je više od šest puta u odnosu na 2021. što je najviše što je SIPRI ikada zabilježio. Ova zemlja je u prvoj godini ruske invazije potrošila 44 milijarde dolara ili 34 posto BDP-a, a taj iznos ne uključuje vojnu pomoć isporučenu ovoj zemlji.

Vojni rashodi su porasli u četiri od pet geografskih regija u 2022. Najveći porast je bio u Evropi (+13 posto), zatim na Bliskom istoku (+3,2 posto), Aziji i Okeaniji (+2,7 posto) i Americi (+0,3 posto). Potrošnja je smanjena u Africi (-5,3 procenta).

Najveći pojedinačni pad zabilježila je Turska, s procijenjenim smanjenjem vojnog budžeta od 26 posto. Ovaj pad mogao bi biti povezan s problemom inflacije u toj zemlji.

Pogledajte kojih 40 država je imalo najveće vojne budžete u 2022.

Izvor: /balkans.aljazeera.net