Komercijalni pokazatelji za jedanaest mjeseci tekuće godine su najbolji u istoriji poslovanja Montenegro Airlinesa, izjavio je za Portal Analitika izvršni direktor nacionalne avio-kompanije Živko Banjević.

“Najbliži jedanaestomjesečni rezultat u prethodnim godinama je za 19 hiljada putnika ispod ovogodišnjeg, a ostvaren je sa većom flotom i sa 2.389 letova više, nego što je to bio slučaj za jedanaest mjeseci ove godine”, istakao je Banjević.

Upitan za nagomilani dug kompanije, direktor Montenegro Airlinesa je naveo da ulažu maksimalne napore kako bi se uredno izmirivale obaveze iz tekućeg poslovanja prema Aerodromima Crne Gore, Kontroli letjenja i Poreskoj upravi.  Banjević vjeruje da će nedavno usvojeni Plan konsolidacije poslovanja sa aspekta zatečenih dugovanja doprinijeti optimizaciji i sređivanju stanja u nacionalnoj avio- kompaniji.

On je kazao da je i 70 odsto prosječne popunjenosti putničke kabine za jedanaest mjeseci najbolji rezultat od osnivanja kompanije.

Banjević je precizirao da finansijski rezultati MA u toku ljetnje sezone nijesu dovoljni da se u potpunosti pokrije minus iz zimskih mjeseci. Napominjući da je već počeo “tektonski” poremećaj u avio-industriji, koji će biti nastavljen u narednim godinama, direktor MA je rekao da je, u takvim uslovima, ulazak strateškog partnera u vlasničku strukturu kompanije “jedna od opcija”.

ANALITIKA: Prema posljednjim podacima kojima raspolažete, koliko ste prevezli putnika i sa kakvim bilansom očekujete da ćete zaključiti 2018. godinu? Za koliko je povećan broj prevezenih putnika u odnosu na 2017.?

BANJEVIĆ: Komercijalni pokazatelji za jedanaest mjeseci 2018. godine su najbolji u istoriji poslovanja kompanije. Najbliži jedanaestomjesečni rezultat u prethodnim godinama je za 19 hiljada putnika ispod ovogodišnjeg, a ostvaren je sa većom flotom i sa 2.389 letova više, nego što je to bio slučaj za jedanaest mjeseci ove godine.

Preciznije, MA je u periodu od početka januara do kraja septembra ove godine, prevezao ukupno 611.938 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, sa flotom do šest aviona i na 7.295 letova u redovnom i čarter saobraćaju. To je za 74.258 ili 13,81 odsto putnika više, sa avionom više u sezonskom periodu, kao i sa 650 ili 10 odsto letova više, sve u odnosu na isti period 2017. godine.

Pritom je važno istaći da je prosječna popunjenost putničke kabine za jedanaest mjeseci 2018. godine iznosila 70 odsto i na istorijskom je maksimumu, za dva odsto je veća nego u istom periodu prošle godine. Ove godine smo povećali i broj destinacija u redovnom i čarter saobraćaju, i to na 30 destinacija u 15 država. Za devet mjeseci 2018. godine smo ostvarili najveći rast u broju prevezenih putnika u odnosu na isti period prošle godine, od svih avio-kompanija sa prostora bivše Jugoslavije.

ANALITIKA: Da li je ostvareni rezultat posledica dobrih poslovnih odluka i/ili rasta turističkog prometa?

BANJEVIĆ: Rast svih komercijalnih pokazatelja, uz činjenicu da je došlo i do značajnog porasta prihoda, u potpunosti opravdava sve komercijalne i druge poslovne odluke koje smo donijeli u prethodnom periodu, a prije svega one koje se tiču porasta obima saobraćaja i iznajmljivanja šestog aviona za proteklu ljetnju sezonu.

Činjenica je da je Crna Gora sve atraktivnija destinacija, kako za turistička putovanja i posjete, tako i za poslovne putnike i investitore. Pored toga što živimo u zemlji koja je po svojim prirodnim i ostalim ljepotama postala poznata svuda u svijetu, to je rezultat stabilne ekonomsko-političke situacije u državi.

Aerodromi Crne Gore u 2018. godini bilježe rast broja opsluženih putnika u odnosu na prošlu godinu. Pritom se učešće MA u ukupnom broju prevezenih putnika, odnosno u ukupnom saobraćaju nije smanjilo, već je ostalo između 25 odsto u toku ljetnje sezone i blizu 40 odsto u toku zimske sezone.

To znači da smo mi dali svoj doprinos u smislu povećanja broja putnika i veće dostupnosti Crne Gore, što je povoljno uticalo na turističku i cjelokupnu privredu. Pri tome smo, i pored rastuće konkurencije, sačuvali svoja tržišta i osvojili nova, što je naravno povoljno uticalo na poslovanje i poslovne rezultate.

Sada, nakon uspješnog novembra mjeseca, u kojem je prevezeno 35.100 putnika, što je za 4650 ili 15 odsto više u odnosu na novembar prošle godine, možemo reći da će ukupan broj putnika do kraja ove godine iznositi oko 640.000.

U ovom trenutku je još uvijek rano govoriti o bilansu uspjeha za 2018. godinu, jer se bilansi stanja i uspjeha slažu u prvom kvartalu naredne godine i objavljuju krajem marta mjeseca.

Sada možemo uporediti striktno poslovni rezultat za jedanaest mjeseci prošle i ove godine. Poslovni rezultat za jedanaest mjeseci ove godine je za 1,5 milion eura bolji u odnosu na isti period prošle godine, i pored nekoliko otežavajućih faktora na koje se nije moglo uticati. Tu prije svega mislim na enormno povećanje cijene avio-goriva za čak 27 odsto u odnosu na prošlu godinu. Naime, troškovi avio-goriva za 2018. godinu će za blizu 4 miliona eura biti veći u odnosu na plan za ovu godinu. To će nepovoljno uticati na bilans uspjeha, kao i negativne kursne razlike koje se tiču odnosa €/US$ isto, ali kao što sam već naveo, još uvijek je rano govoriti o bilansu uspjeha.

ANALITIKA: Da li uspjevate da tokom ljeta pokrijete minus sa kojim se suočavate u zimskim mjesecima?

BANJEVIĆ: Vidite, poslovanje kompanije karakteriše visoka sezonalnost. Tokom perioda visoke sezone ka Crnoj Gori leti oko 45 komercijalnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija, koje su mnogo finansijski i operativno veće nego MA. Zimi je taj broj značajno manji, i tada avio-kompanije koje lete uglavnom opslužuju svoju globalnu avio mrežu putnicima iz Crne Gore.

Činjenica da veliki broj avio-kompanija ima samo sezonsko poslovanje u Crnoj Gori pokazuje da je zimi ova djelatnost finansijski neisplativa. Pozitivni finansijski rezultati MA u toku ljetnje sezone, nijesu dovoljni da se u potpunosti pokrije minus iz zimskih mjeseci.

Prihodi iz čarter i kod-šer saobraćaja u potpunosti pokrivaju sve troškove, uz odgovarajuću zaradu. Prihodi sa svih redovnih linija MA, cjelogodišnjih i sezonskih, u potpunosti pokrivaju tzv. direktne operativne troškove, kao što su avio-gorivo, aerodromske usluge, troškovi preleta, održavanje aviona itd.

Međutim, ti prihodi ne mogu baš na svakoj destinaciji da pokriju u potpunosti fiksne i dodatne troškove, a to su svi ostali mimo direktnih operativnih. Upravo to pravi minus u poslovanju. Jedan od ključnih izazova menadžmenta jeste da kroz biznis plan, povećanjem prihoda i optimizacijom troškova, minimizira gubitke i smanji negativan efekat zimskih mjeseci na cjelogodišnje poslovanje.

Smatramo da bi poslovanje MA trebalo posmatrati u jednom mnogo širem kontekstu, koji se tiče prije svega turističke, pa i ukupne privrede Crne Gore.

MA je u svojoj istoriji do danas prevezao više od 8,9 miliona putnika, a samo u periodu od januara prošle godine do danas, kad je Vlada Crne Gore intervenisala promjenom menadžmenta i uz kasniju podršku, kompanija je prevezla blizu 1,2 miliona putnika.

MA je drugo po veličini državno preduzeće, koje ima godišnji prihod od oko 70 miliona eura, i čiji se indirektni efekti na prihod od turizma kreću od 150-180 miliona eura godišnje. Direktni efekti koji se tiču isplate bruto zarada, plaćanja usluga Aerodromima Crne Gore, upošljavanja domaće privrede van turizma itd., koji takođe ostaju u Crnoj Gori, se kreću do 15 miliona eura godišnje.

ANALITIKA: Koliko iznosi dug MA prema Aerodromima Crne Gore i Kontroli letjenja? Da li bi prinudna naplata duga od strane Kontrole letjenja rezultirala uvođenjem stečaja u MA?  Koliko MA duguje za poreze i doprinose zaposlenih i na koji način planirate da sanirate ove dugove?

BANJEVIĆ:  Iznosi dugova MA prema ACG, Kontroli letjenja (SMATSA) i PU nijesu značajno uvećani u odnosu na podatke koji su javno dostupni, i koji se u najvećem dijelu odnose na period prije 2017. godine, jer smo uložili maksimalne napore da plaćamo obaveze iz tekućeg poslovanja prema ACG, SMATSA i PU.

Kao što smo ranije i saopštili, Odbor direktora MA je nedavno usvojio prijedlog Plana konsolidacije poslovanja sa aspekta zatečenih dugovanja kao i dugoročnog stabilnog modela poslovanja, koji je upućen resornom ministarstvu i vlasniku.

Trenutno su u toku konsultacije oko predloženih mjera, kao i o načinu formalizacije i sprovođenja istih. Radi se o faznom projektu, koji na fleksibilan način optimizuje poslovanje kompanije, ne isključujući opcije iznalaženja strateškog partnera i eventualne privatizacije.

Regulisanje duga prema SMATSA iz perioda prije 2017. godine je dio ovog procesa, u direktnom smo kontaktu sa njihovim rukovodstvom po tom pitanju, a ostvaren je i odgovarajući kontakt na nivou resornih ministarstava dvije države. Optimisti smo u vezi rješavanja ovog problema, i smatramo da će potraživanja biti riješena na obostrano zadovoljstvo.

ANALITIKA: Da li ste za ili protiv eventualne privatizacije MA? 

BANJEVIĆ; Kao što sam već napomenuo, planovi za budućnost MA ne isključuju iznalaženje strateškog partnera i eventualnu privatizaciju.

U principu je već započeo period “tektonskih” poremećaja u avio-industriji, i nastaviće se u toku 2019. godine i kasnije. Rast potražnje za uslugama u avijaciji, a istovremeno manjak sredstava za rad, stručne i licencirane radne snage, potreba za razvijanjem i modernizacijom cjelokupne prateće infrastrukture, enormni porast cijene goriva i sl. će definitivno uzdrmati avio-industriju na svim nivoima.

To će prije svega uticati na manje avio-kompanije, tako da je i u našem slučaju stabilan i pouzdan partner na nivou strateškog partnerstva, ili ulaska u vlasničku strukturu, jedna od opcija.

Što se tiče trenutnih aktivnosti po tom pitanju, u ovom trenutku ne možemo reći više od onoga što je već poznato široj javnosti.

ANALITIKA: Da li u strategiji razvoja kompanije planirate širenje flote (nabavku novih aviona)?

BANJEVIĆ: Naravno. Do kraja 2020. godine je planirana zamjena dva preostala aviona tipa Fokker. Trenutno razmatramo dva moguća scenarija, da nastavimo sa uvođenjem aviona tipa Embraer u flotu kao i do sada, odnosno da se u flotu eventualno uvedu avioni sa većim kapacitetom putničke kabine u odnosu na Embraer.

Izvor: Portal Analitika