Američka rejting agencija Fitch u utorak je sasvim neočekivano snizila kreditni rejting SAD-a s najvišeg AAA na AA+, zbog čega su troškovi finansiranja u SAD-u i šire dodatno porasli.
To je ove sedmice pokrenulo korekciju na tržištima dionica i obveznica. Prinosi na američke, psoebno dugoročne obveznice su porasli. Ovim snižavanjem kreditnog rejtinga za SAD Fitch je vjerovatno barem djelimično ublažio oštrinu budućih odluka američke centralne banke (Fed), što će kasnije tokom godine imati pozitivne učinke na berze.
Troškove finansiranja podigla je i Banka Engleske (BoE), koja je povećala kamatne stope za 25 baznih bodova na 5,25 odsto, što je 14. uzastopno povećanje kamata od 2008. godine.
Junska povećanja kamatnih stopa centralnih banaka su iza nas. Očekuje se da će napredak prema ciljanoj inflaciji od 2 odsto uvjeriti Fed da ponovo smanji kamatne stope tokom godine. U Evropi se, međutim, i dalje smatra da nas najvjerovatnije čeka nešto duže razdoblje povećanja kamata, a nije isključeno ni ponovno povećanje na jesen.
Očekuje se da će Fed ranije od ECB-a smanjiti kamatne stope, što će onda ojačati euro u odnosu na dolar. Različiti problemi koji bi u Evropi mogli da se jave zbog visokih kamata najvjerovatnije će se rješavati TLTRO programima i otkupom (fragmentacijom) obveznica, a ne snižavanjem kamata jer će povišena inflacija nastojati da se smiri povećanjem kamata.
Zbog geopolitičkih trvenja i rata u Ukrajini, fiskalne ekspanzije i nedostatka radne snage sada je teško predvidjeti koliko ćemo još dugo trpjeti visoku inflaciju u Evropi, jer je, za razliku od SAD-a, manje energetski i prehrambeno nezavisna. Pritom moramo znati da je demografski problem u Evropi više izražen nego u SAD-u, jer Evropa ima manji fond kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage dostupne van svojih granica u odnosu na SAD.
U sljedećim kvartalima vjerovatnija je blaga recesija u SAD-u, dok u Evropi možemo očekivati nastavak recesije ili stagnaciju. U junu su proizvođačke cijene u eurozoni pale za 3,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, što je drugi uzastopni mjesečni pad i najveći pad od juna 2020. Razlog tome bio je značajan pad cijena energije, koja je smanjena za 16, 5 odsto. Snižene su i cijene intermedijarnih proizvoda, i to za 2,7 odsto. Ovi rezultati nadmašili su očekivanja tržišta koje je očekivalo pad cijena za 3,1 odsto.
Sa slabljenjem ekonomija i nastavkom silaznog trenda inflacije, možemo očekivati relativno brzo smanjenje kamatnih stopa u Americi u odnosu na Evropu. Trenutno, potrošnja u SAD-u i dalje je podržana otpornošću tržišta rada dok zaposlenost nastavlja da se širi, što navodi naočekivanja nastavka rasta plata. Ukratko, možemo pretpostaviti da je novo povećanje kamatne stope od strane Fed-a vjerovatno bilo posljednje u trenutnom ciklusu pooštravanja, budući da će slabost ekonomije i pad inflacije (posljednji pokazatelj CPI-a bilo je 3 odsto) uvjeriti zvaničnike Fed-a da okončaju pooštravanje monetarne politike i uslove podizanja kamatnih stopa.
SEEbiz