Zaštitnik imovinsko pravnih interesa je Ministarstvu finansija dostavio izvještaj, prema kome je ta institucija dobila veliki broj zahtjeva za naknadu štete povodom Odluke Vlade o obračunu koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za 2020. godinu, kada su najplaćenijim funkcionerima zbog koronavirusa majske i junske plate umanjene za 50 odsto.
Kako piše u izvještaju zaštitnika, za zaposlene u grupi poslova A i B, odnosno poslanike, članove Vlade i sudije, je 2020. utvrđena vrijednost koeficijenta za obračun osnovne plate za maj i jun u vrijednosti od 45 eura bruto, što je suprotno Zakonu o zaradama za zaposlene u javnom sektoru i Opštem kolektivnom ugovoru.
Odluka o umanjenju plate najplaćenijim funkcionerima donesena je u aprilu 2020. godine u sklopu drugog paketa ekonomskih mjera za borbu protiv koronavirusa, koje je predstavila tadašnja Vlada Duška Markovića.
“Isti zahtjevi su osnovani jer je na nezakonit način licima iz citirane grupe poslova umanjena zarada, a u tom pravcu i odluka Privrednog suda od 24. januara ove godine. Tužbeni zahtjevi iz rada i po osnovu rada nastavljaju da pristižu u velikom broju, u vidu različitih traženja a kao posljedica nepravilne primjene zakonskih propisa ili neprimjene istih u prethodnom periodu, dok će njihovu osnovanost cijeniti sud u svakom konkretnom slučaju, piše u izvještaju.
Novi trošak za državu
Izvještaj zaštitnika je na jučerašnjoj sjednici Vlade prokomentarisao i ministar finansija Aleksandar Damjanović. On je kazao da je odluka da se najplaćenijim funkcionerima zarade prepolove najvjerovatnije donesena da bi se pokazala solidarnost sa građanima, s obzirom da je bio početak pandemije.
“Sada nas zaštitnik izvještava da najveći dio ili jedan ozbiljan dio tih funkcionera, kojima je tada prepolovljena zarada odlučio da su im uskraćena prava i traže dvije polovine zarade i to dobija revnosno, pojasnio je Damjanović i istakao da na ove isplate nema kamate, ali da se svakako radi o novom trošku za državu.
“To je zakonsko pravo svakoga od njih, neko će ga iskoristiti, neko neće, dodao je on.
Prvo se solidarisali, a sada traže novac
Na ovo se osvrnuo i premijer Dritan Abazović i dodao da na to imaju zakonsko pravo, ali istakao i kako je kazao, paradoks koji postoji u Crnoj Gori.
“Prvo su se svi solidarisali i pristali da se u korist građana koji su bili ugroženi odreknu svojih zarada. Prvo su tri godine ćutali a sad vide priliku da se naplate od države, što nikakav problem nije. Država će platiti sve svoje obaveze, kazao je on i dodao da će ispoštovati sudske odluke ali i ukazivati na manjkavosti sistema.
Među mjerama iz tog paketa se osim ove, našla i obustava svih dopunskih primitaka osim redovne zarade za sve vrijeme trajanja mjera sanacije posljedica za zaposlene u sistemu javne uprave, i jednokratnu obustavu do jedne polovine mjesečne zarade za članove Vlade i javne funkcionere
“Intervenišemo u oblasti zarada smanjivanjem plate funkcionerima iz kategorija A i B u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kazao je tada Marković.
Fiskalni efekat cijelog paketa ušteda novca tada je iznosio 75 miliona bruto, odnosno 46 miliona eura neto u tri mjeseca.
Vijesti
