Realan scenario hrvatskog ulaska u eurozonu je između 2023. i 2025. godine, javlja HRT. Većinu kriterijuma je ispunjeno, ali to je proces koji traje, na primjer, samo evropski kursni mehanizam, koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu, traje najmanje dvije godine.
“Kad dođemo do faze ulaska u eurozonu, evo kako će sve izgledati u praksi. Mogućnost plaćanja i u kunama i u eurima trajaće prilično kratko, samo 15-ak dana. No zato će mnogo duže postojati obaveza isticanja obiju cijena, najmanje šest mjeseci, upravo kako bi se izbjegao drastični rast cijena i zaokruživanje na višu vrijednost. Procjene govore da bi zbog uvođenja eura potrošačke cijene mogle rasti za 0,2%”, javlja hrvatski javni servis.
Ako npr. godinu dana nakon prelaska na euro shvatite da ste novčanicu od 100 kuna zagubili u džepu ili čarapi, takođe neće biti problema jer većina novih članica omogućava neograničeno razdoblje za zamjenu novca.
Prema kojem bi se kursu mogla obavljati zamjena kuna u eure, biće poznato relativno brzo. Kad uđe u evropski kursni mehanizam, definisaće se raspon zamjene kune za euro, koji će vrlo malo varirati. Ako pogledamo posljednjih 10 godina, vidimo da su oscilacije kune u odnosu na euro bile vrlo male. U tom periodu, vrijednost jednog eura je varirala od 7,13 do 7,73 kune, no većinu vremena taj je raspon bio između 7,4 i 7,5 kuna pa se može očekivati da će i konačna konverzija biti negdje na tom tragu.
U posljednje vrijeme postoji znatan rast kredita u kunama, njihov ukupni iznos veći je od onih u stranim valutama. Zbog negativnog iskustva mnogih građana s kreditima u švajcarskim francima, veliki broj njih okrenuo se zaduživanju u domaćoj valuti.
Time će se građanima obaviti konverzija u euro na isti način i po istim uslovima kao i kod bilo koje druge transakcije.
SEEbiz
