Zvaničnici Federalnih rezervi nisu odstupili od svojih planova i nagovještaja, pa je očekivano uslijedilo još jedno povećanje kamatnih stopa. Nakon nove odluke Federalnog otvorenog komiteta za monetarnu politiku (FOMC), cijene zaduživanja su podignute na najviši nivo u poslednje 22 godine, odnosno na raspon od 5,25 do 5,5 odsto.
Ovo je, uz jednu pauzu, 11. povećanje kamatne stope od početka 2022. godine. Za odluku je glasalo 11 članova, i nije bilo nijednog glasa protiv podizanja.
“Komitet će nastaviti da ocjenjuje dodatne informacije i njihove implikacije na monetarnu politiku. U određivanju obima dodatnog zatezanja politike koje bi moglo biti potrebno kako bi se inflacija vratila na dva odsto, komitet će uzeti u obzir efekte dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike, odloženih efetaka kojima monetarna politika utiče na ekonomsku aktivnost i inflaciju, kao i ekonomske i finansijske podatke”, piše u saopštenju koje se u većoj mjeri ne razlikuje od prethodnih.
Inflacija usporila, bazna i dalje visoka
Američka inflacija je usporila tokom prošlog mjeseca, i pala na najsporiji tempo u više od dvije godine, što pokazuje da borba Feda protiv inflacije nije bila uzaludna.
Indeks potrošačkih cijena (engl. consumer price index – CPI) porastao je prošlog mjeseca za tri odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je isti pokazatelj od maja porastao za 0,2 odsto.
Međutim, ako se izuzmu hrana i energija, CPI je porastao za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, ali je u odnosu na period od prije godinu dana bazna inflacija napredovala za 4,8 odsto. Ovo je najniži nivo od kraja 2021. godine, ali i dalje daleko iznad cilja Feda.
“Inflacija je donekle usporila, ali proces vraćanja na dva odsto nije ni blizu kraja”, rekao je predsjednik Feda Jerome Powell tokom pres-konferencije održane nakon donošenja odluke.
On je dodao da su dodatna podizanja moguća, ali da je moguće i da će septembarsko zasijedanje donijeti drugu pauzu u ciklusu. “Junski podaci o inflaciji su bili dobra vijest, ali je to i dalje samo jedan izvještaj”, rekao je Powell.
Recesija nužna, ili ipak ne?
Druga varijabla na koju utiču koraci centralne banke jeste privredni rast, a posljednji podaci pokazuju da je bruto domaći proizvod SAD u četvrtom kvartalu prošle i prvom tromesečju ove godine rastao za 2,6 i dva odsto.
Velika većina ekonomista sada tvrdi da su šanse da Sjedinjene Američke Države uđu u recesiju u narednih 12 mjeseci 50 odsto ili manje, pokazalo je istraživanje Nacionalne asocijacije poslovnih ekonomista (NABE).
Oko 71 odsto ispitanika je iznelo takav stav u rezultatima ankete objavljenim ranije ove nedjelje. To predstavlja oštar preokret u odnosu na prethodnu anketu NABE-a u aprilu, koja je pokazala skoro ravnomjernu podjelu između onih koji predviđaju recesiju i onih koji je ne predviđaju. Više od jedne četvrtine ispitanika u julskoj anketi je procenilo šanse za recesiju u narednoj godini na 25 odsto ili manje.
Rezultati iz drugih anketa se nalaze na istom tragu. Neki od analitičara koji su prvi predvidjeli recesiju u SAD počinju da preispituju svoje stavove kako inflacija pada, a ekonomija ostaje otporna. Potpredsjednik Deutsche Banka za istraživanje Peter Hooper i glavni ekonomista firme Fannie Mae Doug Duncan sada kažu da je neizvjesno hoće li ekonomija upasti u recesiju ili će kratkotrajno pasti i nakon toga nastaviti da raste, iako obojica i dalje vjeruju da su veće šanse za negativan ishod.
Viši ekonomista finansijske grupe Nomura Securities International Aichi Amemiya takođe se drži prognoze svoje firme o recesiji, iako je dodao da će biti tijesno.
Ovo raspoloženje se vidi i u julskoj Bloombergovoj anketi sprovedenoj među ekonomistima, u kojoj su procjene bruto domaćeg proizvoda revidirane naviše za drugi i treći kvartal. Međutim, ekomonisti i dalje kažu da postoji 60 odsto šansi da će SAD pasti u recesiju u narednih 12 mjeseci.
Izvor: Bloomberg Adria
