Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, nakon oštrog pada u prvom polugodištu, jer je, uprkos usporavanju rasta ekonomija, potražnja za ‘crnim zlatom’ i dalje relativno visoka.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,7 odsto, na 78,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 odsto, na 73,86 dolara.
Premda se rast najvećih svjetskih privreda usporava, a time i potrošnje, potražnja za ‘crnim zlatom’ i dalje je nešto veća nego što se očekivalo.
Tako su podaci od prošle sedmice američke vlade pokazali da su zalihe sirove nafte prethodne nedjelje u SAD-u pale za 1,5 miliona barela, oštrije nego što se očekivalo, što ukazuje na solidnu potražnju.
S druge strane, ponuda je ograničena. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici i dalje sprovode dogovor o smanjenoj proizvodnji u ovoj godini, a Saudijska Arabija poručila je da će u julu smanjiti proizvodnju za još milion barela dnevno.
To znači da je proizvodnja OPEC+ smanjena za ukupno oko 5 miliona barela dnevno ili oko 5 odsto svjetske potražnje.
„Smanjenje proizvodnje OPEC+ zaoštriće odnos ponude i potražnje na tržištu, pa bi u drugoj polovini godine moglo doći do manjka ponude, što bi podržalo cijene nafte”, pišu analitičari Morningstara u osvrtu na situaciju na tržištima.
Ali, kretanje cijena zavisiće i od potražnje. A potražnja će, po svemu sudeći dodatno oslabiti.
Kineska ekonomija, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.
Zapadne ekonomije dodatno će oslabiti jer će američki Fed i Evropska centralna banka (ECB) najvjerojatnije nastaviti s podizanjem kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju.
Uprkos rastu cijena nafte dvije sedmice za redom, i dalje su u minusu u odnosu na početak godine, za otprilike 8 odsto.
Hina
